Člankom 173. Ovršnog zakona propisano je da ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Nadalje, istim člankom propisano je da ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto plaće ovršenika.
Navedene odredbe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu.
Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja, dok se ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju kojeg se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.
Prosječna neto plaća u smislu navedenih odredbi jest prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini, odnosno od 1.1. svake sljedeće godine.
Državni zavod za statistiku je u Narodnim novinama br. 102/16, od 9. studenog 2016., objavio Prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2016. Prema toj objavi prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. iznosila je 5.664 kune. U ovoj godini, novoutvrđeni iznos prosječne neto plaće primjenjuje se od početka godine.
To znači da je od 1. siječnja 2017. godine na plaći i drugim navedenim primanjima
1. u slučaju da ovršenik prima jednaku ili višu plaću od prosječne neto plaće, od ovrhe izuzet iznos od:
a) 3.776,00 kn (2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 5.664,00 kn), kada je riječ o kreditnim i drugim odgovarajućim dužničko-vjerovničkim odnosima
b) 2.832,00 kn (1/2 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 5.664,00 kn), ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
c) 1.416,00 kn (1/4 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj koja iznosi 5.664,00 kn), u slučaju naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta (alimentacije) ovršenika;2. u slučaju da ovršenik prima manju plaću od prosječne neto plaće, od ovrhe izuzet iznos od:
a) 2/3 neto plaće ovršenika, kada je riječ o kreditnim i drugim odgovarajućim dužničko-vjerovničkim odnosima;
b) 1/2 neto plaće ovršenika, ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. Ovdje skrećemo pozornost na činjenicu da člankom 173. stavak 2. Ovršnog zakona, koji propisuje visinu iznosa primanja izuzetih od ovrhe, kada ovršenik prima manju plaću od prosječne neto plaće, nije, kao u stavku 1. istog članka Zakona (koji regulira visinu iznosa primanja izuzetih od ovrhe, kada ovršenik prima jednaku ili višu plaću od prosječne neto plaće), izričito regulirano koji je iznos plaće i drugih stalnih primanja izuzet u slučaju naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta. Ta se pravna praznina popunjava tumačenjem odnosno primjenom pravila koje je propisano za zakonsko uzdržavanje budući da uzdržavanje djeteta (alimentacija) spada u zakonsko uzdržavanje.
Na kraju spomenimo da se sve navedeno pod 1 (a, b i c) te 2 (a i b) primjenjuje i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.