Nastavni dani
Odgojno-obrazovni rad u školi ostvaruje se, u pravilu, u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. U školi se nastava izvodi tijekom pet radnih dana tjedno (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članak 50. - NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14). Godišnjim planom i programom rada škole utvrđuje se plan i raspored broja radnih nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana i programa za svaku školsku godinu.
U slučaju da škola ne ostvari propisani nastavni plan i program, propisani broj nastavnih tjedana, nastavna godina može se produljiti Odlukom Ureda državne uprave u županiji uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Nastavnim planom i programom rada za osnovnu školu i Nastavnim planom i programom rada za srednju školu koje donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja točno je određen broj sati svakog pojedinog nastavnog predmeta koji se ostvaruje tjedno, odnosno u jednoj nastavnoj godini. Ako se u 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana odradi planirani i propisani broj sati za svaki nastavni predmet, mogu se planirati nenastavni dani.
Nenastavni dani
Tijekom školske godine, osim radnih i nastavnih dana, postoje i neradni i nenastavni dani. Nenastavni dani su dani kada se ne održava nastava, ali su radni dani. Nenastavni radni dani su dani proljetnog, ljetnog i zimskog odmora učenika kao i dani koje škola odredi kao nenastavne dane radi obilježavanja, npr. Dana škole, održavanja ispita za vanjsko vrednovanje obrazovanja ili radi održavanja županijskog natjecanja i sličnih događaja.
Godišnjim planom i programom rada utvrđuje se plan i raspored broja radnih nastavnih dana te broj, plan i raspored ostalih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno - obrazovne aktivnosti (osim nastave) kao što su školske priredbe, obilježavanje Dana škole, dan župe, grada, školski izleti i ekskurzije i sl.
Nenastavne dane škola, kao što je navedeno, planira Godišnjim planom i programom samo u slučaju ako ostvaruje najmanje 175 nastavnih dana i 35 nastavnih tjedana u toj nastavnoj godini. Ministar za svaku školsku odnosno nastavnu godinu, donosi Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola. U Odluci za školsku godinu 2016./2017. propisano je da nastava započinje 5. rujna 2016., a završava 14. lipnja 2017., a za učenike završnih razreda srednje škole završava 19. svibnja 2017.
Zimski odmor učenika počinje 27. prosinca 2016., a završava 11. siječnja 2017., a proljetni odmor počinje 13. travnja 2016., a završava 21. travnja 2017. godine. Prema kalendaru rada za školsku 2016./2017. godinu, 180 je radnih i nastavnih dana. Nastava se, u pravilu, izvodi u najmanje 175 nastavnih dana. Ako se u 175 nastavnih dana ostvaruje plan i program rada i propisani broj nastavnih sati, škola može, Godišnjim planom i programom rada, planirati do 5 nenastavnih radnih dana za održavanje drugih odgojno - obrazovnih aktivnosti.
Neradni dani
Neradni dani su subota, nedjelja i blagdani. Člankom 75. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) propisano je da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata te da ga u pravilu koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno nakon nje slijedi. Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, br. 141/12, 141/12, 150/13, 153/13) određeno je da radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od četrdeset osam sati neprekidno i da su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja, a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da se nastava izvodi u pet radnih dana u tjednu. Slijedom navedenog, subota i nedjelja u školi su neradni i nenastavni dani.
Nastava se u osnovnoj školi može izvoditi i subotom ako škola tjedno radi u više od dvije smjene, a u srednjoj školi ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Blagdani u Republici Hrvatskoj su neradni dani, a kao takvi su propisani Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11).
Tim Zakonom određeno je da su blagdani u Republici Hrvatskoj 1. siječnja kada se obilježava Nova godina, 6. siječnja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja, zatim Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, 1. svibnja Praznik rada, 22. lipnja Dan antifašističke borbe, 25. lipnja Dan državnosti, 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 15. kolovoza Velika Gospa, 8. listopada Dan neovisnosti, 1. studenoga Svi sveti, 25. prosinca Božić i 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
Zakon, također, propisuje da građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja taj dan imaju pravo ne raditi. Isto tako, građani republike Hrvatske islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi. Ako je jedan od blagdana nedjelja, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan. Zaposlenici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.
Sandra Tomić Ilić, dipl. iur.