Podnošenje kaznene prijave od strane radnika nadležnom tijelu protiv, primjerice, direktora tvrtke, a u dobroj vjeri i s namjerom zaštite prava i interesa sindikata čiji je radnik član, sve češće u praksi izaziva posljedice izvanrednog otkazivanja ugovora o radu takvom radniku, i to upravo (u ime i za račun poslodavca) od strane tog istog direktora protiv kojeg je radnik kaznenu prijavu i podnio.
Međutim, nekadašnji članak 109. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), odnosno sadašnji, aktualni članak 117. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) jasno propisuje takvu, prethodno navedenu situaciju kao neopravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu.
Naime, u stavku 2. članka 117. Zakona o radu navedeno je da podnošenje žalbe, tužbe, sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog bilo kakve povrede zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, drugog propisa, te obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne može nikako predstavljati opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Također, u stavku 3. istoga članka Zakona o radu propisano je i da obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti isto tako ne može predstavljati u bilo kojem smislu opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu takvom radniku.
Poslodavci stoga ne bi mogli zakonito otkazati ugovor o radu radniku odnosno članu sindikata, pa niti s obrazloženjem otkazivanja (najčešće izvanrednog) u smislu da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa na način da je podnošenjem kaznene prijave protiv poslodavca narušio ugled poslodavca kao pravne osobe iako je navodno radnicima poslodavca ili samom sindikalnom čelništvu poznato da poslodavac nije počinio nikakve povrede zakona, a ponajmanje one kaznene. Budući da je na taj način došlo do navodnog klevetanja tvrtke, najčešće se pogrešno u takvim i sličnim obrazloženjima zaključuje da bi to bio razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu – radniku/klevetniku.
Upravo suprotno takvim navodima poslodavaca, u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž-3760/13. od 23. siječnja 2014. sud je zauzeo stajalište u identičnoj situaciji, odnosno da se kod takvog postupanja radnika ili člana sindikata zapravo radi o postupku u kojem je radnik kao član sindikata štitio prava i interese radnika zaposlenih kod tog poslodavca, odnosno štitio je prava i interese svoga sindikata, pa se podnošenje kaznene prijave smatra sudjelovanjem u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, upravo u smislu prethodno opisane odredbe članka 117. stavka 2. i 3. Zakona o radu.
Dakle, i prema pozitivnim propisima i prema sudskoj praksi (i to novijoj) bilo kakvo podnošenje kaznene prijave nadležnom tijelu protiv poslodavca, direktora ili druge odgovorne osobe poslodavca, ako je učinjeno u dobroj vjeri, s namjerom i ciljem zaštite prava radnika ili interesa sindikata čiji je radnik član, ne može niti u kojem slučaju poslodavcu predstavljati opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu radniku.
Daniel Sever, mag. iur.