Podsjetimo se prijašnjeg uređenja. Dakle, prema članku 152. stavak 4. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13 – dalje: ZR/09),ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane tim Zakonom, osim prava imenovanje predstavnika radnika u nadzorni odbor ili drugi organ poslodavca iz članka 163. ZR/09. Prema istom uređenju, ako je kod poslodavca djelovalo više sindikata, a sindikati nisu postigli sporazum o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, spor se rješavao odgovarajućom primjenom odredbi ZR/09 o izborima za radničko vijeće.
Prema novom uređenju, članku 153. Zakona o radu (NN 93/14 – dalje: ZR/14),zadržane su odredbe o obnašanju funkcije radničkog vijeća, osim iznimke koja je postojala i u prijašnjem uređenju. No, novina je određenje da ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca. Dakle, ako nema sporazuma između sindikata - nitko od sindikalnih povjerenika neće moći obnašati funkciju radničkog vijeća.
Daljnje novine iz ZR/14 u odnosu na sindikalne povjerenike i predstavnike vidimo u njihovom imenovanju. Naime, prema prijašnjem uređenju (članak 248. ZR/09) sindikati koji su imali članove zaposlene kod određenog poslodavca mogli su imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih predstavnika, odnosno sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod toga poslodavca, s tim da je sindikat morao obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog predstavnika, odnosno sindikalnog povjerenika.
Prema novom uređenju (članak 187. stavak 2. i 3. ZR/14) sindikati mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika kod poslodavca ako imaju najmanje 5 zaposlenih kod tog poslodavca. To je velika novina koja je u Zakon o radu unesena kako bi se ubuduće spriječile uočene zloporabe u praksi glede zaštite sindikalnih povjerenika. Novina je i to da ubuduće sindikat mora pisano obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. Dakle, obavijest više (ako je bila) ne može biti usmena, već izričito pisana.
Što se tiče zaštite sindikalnih povjerenika, prema prijašnjem uređenju (članak 249. ZR/09) ako je sindikat uskratio suglasnost na otkaz, poslodavac je mogao u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka. Takvu zaštitu uživao je najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji su kod određenog poslodavca uživali zaštitu, određivao se odgovarajućom primjenom odredbi toga Zakona o broju članova radničkog vijeća.
Pri kreiranju novog Zakona o radu takva regulativa je napuštena. Naime, u članku 188. stavku 3.-5. ZR/14propisano je daako sindikat uskrati suglasnost na otkaz sindikalnom povjereniku, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti arbitražna odluka.
Tu zaštitu (od otkaza i od stavljanja u nepovoljniji položaj – v. članak 188. ZR/14) uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o broju članova radničkog vijeća u odnosu na broj sindikalno organiziranih radnika kod toga poslodavca.
Na navedenu arbitražu na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 151. stavka 4. do 8. ZR/14. Naime, arbitražu provodi arbitar kojeg s liste, koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odaberu strane u sporu odnosno koju odrede sporazumno. Listu arbitara utvrđuje i vodi Gospodarsko-socijalno vijeće, a ministar rada i mirovinskog sustava, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, pravilnikom uređuje način izbora arbitara, arbitražni postupak te način obavljanja administrativnih poslova za taj postupak. Ministar, ujedno, odlukom, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i mišljenje ministra nadležnog za financije, utvrđuje visinu i način isplate naknade troškova arbitražnog postupka te nagrade arbitra.
Navedeni Pravilnik još uvijek nije donesen, no zato i postoji prijelazni režim u Zakonu(članak 232. stavak 3. ZR/14)koji propisuje da će se na postupke nadomještanja suglasnosti sindikata o otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku, započetima nakon donošenja ZR/14 (7.8.2014.), a do donošenja provedbenih propisa iz članka 151. i 188. ZR/14, primjenjivati odredbe prijašnjeg Zakona o radu. To znači da će se predmetne suglasnosti ishoditi kao i prije, sudskim putem.