Ombudsman – posrednik između građana i institucija u Europskoj uniji

Ombudsman djeluje povodom podnesene tužbe ili na vlastitu inicijativu u slučajevima kada se primijeti loše upravljanje tijela ili institucija EU, što podrazumijeva nepravedno postupanje, diskriminaciju, zloporabu ovlasti, nedostupnost ili odbijanje davanja informacija, nepotrebnu odgodu te neispravne postupke. Dakle, on s jedne strane brine o zaštiti ljudskih prava, a s druge strane ima funkciju nadzora rada uprave. Europski sud pravde (European Court of Justice) i Opći sud (General Court), u obavljanju sudske funkcije, izuzeti su od kontrole ombudsmana. Osim kontrole rada institucija i tijela EU, kao i njihovih službenika, ombudsman ima funkciju jačanja suradnje između tijela i građana u EU.

Neovisnost i nepristranost u postupanju, osnovni su preduvjeti za pravilno izvršavanje funkcije ombudsmana, što drugim riječima znači da je on u svom radu nezavisan od bilo koje vlade ili organizacije. U cilju osiguranja zakonitog i svrhovitog djelovanja europskog ombudsmana, dužan je pridržavati se, osim navedenih načela samostalnosti i neovisnosti, i načela javnosti, načela saslušanja obje strane (načelo kontradiktornosti), te načela efikasnosti i ekonomičnosti u svom radu.

Ombudsman EU bira se nakon svakog izbora za Europski parlament, na rok od pet godina uz mogućnost reizbora. U slučaju otkrivenog lošeg postupanja u radu ombudsmana, Europski sud pravde na prijedlog Europskog parlamenta može ga i ranije smijeniti s dotične funkcije.

Ukoliko potencijalni podnositelj pritužbe uoči nepravilnosti u radu institucija ili tijela EU, prvo je dužan obratiti se dotičnom prekršitelju dužnosti i ovlasti s ciljem rješavanja problema na toj razini. Tek ako ne uspije s tim zahtjevom, ovlašten je svoj problem iznijeti pred ombudsmana, koji će istražiti okolnosti slučaja i postupiti s ciljem otklanjanja eventualnih nepravilnosti. Rok za podnošenje tužbe istječe protekom dvije godine od datuma saznanja za nepravilnosti u radu pojedinog tijela ili institucije u EU. U pritužbi se mora jasno navesti institucija ili tijelo kod kojega je uočena nepravilnost u upravljanju te konkretan povod podnošenja pritužbe, dok ime osobe koja podnosi pritužbu može ostati povjerljivo.

Ukoliko europski ombudsman nađe dovoljno osnova za ispitivanje slučaja, obavijestit će o tome podnositelja pritužbe i instituciju na koju se pritužba odnosi. Toj instituciji ili tijelu daje kopiju pritužbe i poziva je da dâ svoje očitovanje u roku od tri mjeseca. Nakon uočenih nepravilnosti u radu pojedinog tijela, ombudsman će donijeti odluku, nakon čijeg donošenja dotična institucija ima rok od naredna tri mjeseca u kojima je dužna očitovati se o poduzetim radnjama u cilju otklanjanja postupaka lošeg upravljanja.

Postupak europskog ombudsmana po pritužbi uređen je Provedbenim propisom (Decision of the European Ombudsman adopting implementing provisions iz 2002. godine). Tim se propisom detaljnije uređuje uredsko postupanje s pritužbom, postupak kod ocjene o dopustivosti pritužbe, postupak ispitivanja u slučaju dopustivih pritužbi odnosno ispitivanja na vlastitu inicijativu, ovlasti, izvještaji, i druga pitanja od značenja za djelovanje europskog ombudsmana.

Statutom Europskog ombudsmana (Decision of the European Parliament on the regulations and general conditions governing the performance of the Ombudsman's duties (OJ L 113, 4.5.1994, p. 15), izmijene odlukama 14. ožujka 2002. (OJ L 92, 9.4.2002, p. 13) i 18. lipnja 2008. (OJ L 189, 17.7.2008, p. 25)) uređeno je djelovanje i funkcije ombudsmana.

Kodeks dobrog upravnog ponašanja (Code of Good Administrative Behaviour), kojeg je 2001. godine rezolucijom odobrio Europski parlament, moraju poštovati institucije i tijela Europske unije, njihova administracija i službenici u svojim odnosima s javnošću. On je pokazatelj postupaju li pojedino tijelo, institucija ili njihovi službenici u skladu s pravilima dobrog upravljanja i zaštite ljudskih prava. Kodeks se nadovezuje na Povelju o temeljnim pravima u Europskoj uniji (Charter of Fundamental Right of the European Union) koja čini sastavni dio Lisabonskog ugovora.

Europski ombudsman dužan je jednom godišnje Europskom parlamentu podnositi izvješća o svom radu s osvrtom na pojedine slučajeve, a sve u cilju poboljšanja rada tijela i institucija EU, uklanjanja nepravilnosti u radu njihovih službenika, sprječavanja lošeg upravljanja i  unaprjeđenja odnosa između institucija i građana.