Prema članku 93. stavak 1. Zakona o sudovima, sudac je dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni.
Više posebnih (sektorskih) zakona sadržava odredbe kojima je propisana hitnost rješavanja pojedine vrste predmeta u sudskim postupcima, odnosno rok u kojem je sud dužan riješiti predmet određene vrste.
U predmetima upravnih sporova riječ je, primjerice, o sljedećim normama: članak 12. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade; članak 172. Zakona o zaštiti okoliša; članak 96.a stavak 5. Zakona o državnim službenicima; članak 56. stavak 2. Zakona o azilu; članak 48. stavak 2. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, i dr.
Pored odredaba posebnih zakona, prvenstveno uzimanje u rad pojedinih vrsta predmeta propisano je i normama članka 122. Sudskog poslovnika, na način da su stavkom 1. toga članka propisani hitni predmeti u kaznenom postupku, stavkom 2. u parničnom postupku, a stavkom 3. u prekršajnom postupku, dok se stavak 4. objedinjeno odnosi na kazneni, parnični, prekršajni „i drugim postupcima“, koja formulacija uključuje i upravni spor.
Primjerice, u članku 122. stavak 2. Sudskog poslovnika propisano je da će se u parničnom postupku prvenstveno uzimati u rad statusni predmeti, predmeti o zakonskom uzdržavanju, tužbe s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, sporovi proizašli iz ovršnog i stečajnog postupka, sporovi zbog smetanja posjeda, sporovi iz autorskog prava, radni sporovi, sporovi koji se odnose na zaštitu i uporabu izuma, znakova razlikovanja i tehničkih unapređenja, prava na uporabu tvrtke, sporovi koji se odnose na stečaj i likvidaciju i prijedlozi za izdavanje privremenih i prethodnih mjera.
Međutim, u odnosu na upravni spor, u okviru članka 122. Sudskog poslovnika primjenjiva je isključivo odredba stavka 4., prema kojoj će se u rad prvenstveno uzimati u rad predmeti koji se odnose na ponavljanje postupka temeljem konačne presude Europskog suda i drugi predmeti koji se po posebnim propisima smatraju hitnima, kao što su primjerice, zaštita od nezakonite radnje, ispravak informacije, odštetni sporovi zbog objave informacije i zahtjevi za zaštitu štrajka, priznanje i izvršenje stranih sudskih i stranih arbitražnih odluka, kao i predmeti za koje predsjednik suda, iz opravdanih razloga, pisanom obrazloženom naredbom, odredi da se prvenstveno uzmu u rad (ovdje nećemo posebno analizirati potonju ovlast predsjednika suda, tj. dio poslovničke odredbe koja je, blago rečeno, dvojbene usklađenosti s višom normom članka 93. stavak 1. Zakona o sudovima).
Nema, dakle, pravnog uporišta za pozivanje na neku od vrsta predmeta navedenih u članku 122. stavak 1.-3. Sudskog poslovnika kao osnovu za prekoredno rješavanje predmeta odnosne vrste u upravnom sporu. Primjerice, iako su u parničnom postupku statusni i radni predmeti hitni, u upravnom sporu nisu.
dr. sc. Alen Rajko