Odvjetnici: Naplaćivanje kazni u valuti koja više ne postoji je zakonodavni nemar

Odvjetnik Veljko Miljević rekao je Hini kako smatra da je protuustavno da država, kao zakonodavac, temelj za izricanje visine novčane kazne uzima strano sredstvo plaćanja."To je sramota. Tim više što je prošlo još više godina otkako sam to prvi put komentirao. Sramota", naglasio je Miljević. Od pokušaja zadnjih izmjena 2016., to jest izbacivanja njemačke marke iz zakona, promijenile su se tri Vlade.

Odvjetnik Anto Nobilo smatra da je to upravo njihov propust. "Nije se išlo u korak s vremenom. Na Saboru, odnosno na Vladi je da to predlože, taj postupak izmjena zakona. Očigledno nisu dovoljno savjesno radili, i nisu izvršili te izmjene", kazao je Nobilo za Hinu. "To je zakonodavni nemar", dodao je. Iako izražavanje kazni u valuti koja ni u matičnoj državi više ne postoji smatra nemarnim, Nobilo objašnjava da je to ipak zakonito, jer se pretvaranjem kazne postigne plaćanje u domaćoj valuti. "Nema tu velike misterije, da se netko bavio tim zakonom, to bi uočio. Njemačka marka nigdje više ne vrijedi, nije ni u Njemačkoj u upotrebi. To je samo nemar, ništa ne stoji iza toga, ništa se ne mijenja. Pravosuđe s tim pretvaranjima valuta naplatu kazni dovede u red", zaključio je Nobilo.

Od nedavnih slučaja naplate kazni u njemačkim markama, najnoviji je onaj o uhićenju novinara portala Index.hr Gordana Duhačeka, koji je zbog skraćenice "ACAB", koju je napisao na Twitteru, proglašen krivim te mora platiti kaznu od 200 njemačkih maraka, što iznosi oko 750 kune. Kako doći do iznosa kazne u kunama? Hrvatska narodna banka koristi tečaj marke prema euru koji je 1999. fiksno određen kao 1€ = 1,95 DEM. Stoga se nakon presude kazna mora izraziti u eurima, a kako ni ta valuta nije domaća još se jednom koristi srednji tečaj HNB-a za kune i eure. Ukratko, kazna od primjerice 200 DEM, preračunava se u eure te iznosi 102€, nakon toga korištenjem dnevnog tečaja HNB-a (1€ = 7,39 KN) dolazi se do iznosa od 757 kune.

Zakon, koji postoji još od 1977. godine, posljednju izmjenu imao je 1994. godine jer je uslijed rata i teške gospodarske situacije inflacija pogodila hrvatski dinar te su izmjenama kazne izražene u njemačkim markama. Za vrijeme koalicijske vlade Zorana Milanovića (SDP) prijedlog se našao u Saboru, ali izmjene tada nisu donesene jer se o njima nije ni raspravljalo. U 2016. godini kada su se izmijenile čak tri vlade (Milanović, Orešković, Plenković) nacrt prijedloga je ponovno dorađen i dostavljen na daljnju proceduru, ali još jednom nije doživio svoje izglasavanje. Njemačku marku, čak i nakon Nijemaca još su koristili na Kosovu i Crnoj Gori, a bosanskohercegovačka konvertibilna marka (KM) tečajem je vezana za onu njemačku.