Obitelji žrtava traže otkrivanje počinitelja i nalogodavaca likvidacije 33 hrvatska civila u Grabovici kod Mostara

„Često nam se čini da nas ova obljetnica drži na životu. Sjećanje na naše najmilije koji su brutalno pobijeni i kao da to nije bilo dovoljno, onda su u svrhu prikrivanja i zaborava njihovih ostataka skriveni. Uklonjeni. Gdje da upalimo svijeću, gdje da se pomolimo?“, upitao se Drežnjak.  Istaknuo je kako pravosuđe nije do kraja rasvijetlilo ovaj zločin, koji je jedan od najtežih počinjenih nad Hrvatima u zadnjem ratu. 

redsjednik Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" rekao je kako se od zaborava mora otrgnuti masovni zločin u Grabovici. „Na 26. obljetnicu sastali smo se na ovom mjestu kako bi se sjetili mučki ubijenih Hrvata, žena, djece, staraca, nedužnih žrtava Grabovice. U ovom malom mjestu poginula su 33 civila Hrvata. Najmlađa žrtva mučenica imala je samo četiri godine, a 17 žrtava masakra vodi se još kao nestali“, naglasio je Drežnjak. 

Obilježavanje 26. godišnjice masakra započeo je polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Domovinskog rata u Grabovici. Vijence i svijeće položili su predstavnici obitelji i udruga, a u ime Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH vijenac i svijeće je položio predsjednik Dragan Čović.  Nakon toga održana je procesija križnoga puta te je služena sveta misa na mjesnome groblju. 

Obilježavanju u Grabovici prisustvovao je i Adnan Hasanbegović iz Centra za nenasilnu akciju iz Sarajeva koji je organizirao dolazak predstavnika veterana sve tri vojske iz prošlog rata.  "Nas 30 veterena i mirovnjaka želimo odati počast žrtvama iz jednog teškog dana za ovo područje. Nama je bitno da kao bivši neprijatelji zajedno odamo počast i time šaljemo poruku za bolju budućnost", kazao je Hasanbegović.  Zločin u selu Grabovica dogodio se u sklopu napadne operacije bošnjačke Armije BiH pod nazivom „Neretva 93.“ čiji je konačni cilj bio izlazak na Jadransko more. Selo Grabovica, nadomak Jablanice, nalazilo se tada duboko unutar teritorija koje je kontrolirala  Armija BiH. 

Haaško tužiteljstvo je u postupku protiv Sefera Halilovića, načelnika glavnog stožera Armije BiH, tvrdilo kako je on izdao zapovijed da se vojnici 9. motorizirane i 10. brdske brigade iz sarajevskog 1. korpusa upute u Jablanicu kako bi doprinijeli operaciji „Neretva 93“. Haaški sud je Halilovića  oslobodio kaznene odgovornosti za taj zločin.   

U suđenju pred lokalnim sudovima osuđeni su tek dvojica pripadnika Armije  BiH za likvidacije civila, dok nitko nije odgovarao po zapovjednoj odgovornosti.  Ni 26 godina nakon zločina, ostaci 17 tijela nisu pronađeni. Pretpostavlja se da su bačena u Neretvu ili u akumulacijsko jezero HE Salakovac.  Najmlađa žrtva masakra Armije BiH bila je Mladenka Zadro, četverogodišnja djevojčica, a najstarija Marko Marić, 87-godišnjak.