Sisak: O lokaciji za odlaganje nuklearnog otpada nakon sjednice međudržavnog povjerenstva

Naime, tek će se nakon sastanka međudržavnog povjerenstva Hrvatske i Slovenije 30. rujna u Ljubljani znati više o načinu i mjestu skladištenja nuklearnog otpada iz Krškog. Tek ako se ne prihvati prijedlog o zajedničkom skladištenju otpada na Vrbini u Sloveniji, pokrenut će se procedura radi definiranja hrvatske lokacije za nuklearni otpad. 

Na radnom sastanku u Sisku o nacionalnom programu provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada predstavnici BiH energično su se suprotstavili odabranoj lokaciji nedaleko od granice s BiH i rijeke Une jer smatraju da odlaganje radioaktivnog otpada znači golemu opasnost za 300.000 stanovnika Unsko-sanskog kantona.

S druge strane, hrvatski dužnosnici i stručnjaci smatraju da od mogućeg odlagališta, koje će zadovoljavati sve međunarodne standarde sigurnosti, neće prijetiti nikakva opasnost za ljude i okoliš. "Razumljivo je da su stanovnici Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske zainteresirani za taj problem i da se protive predviđenoj lokaciji, ali smatram da ta bojazan dolazi zbog neznanja i negativne kampanje, koja je vođena i na našem području. Tvrdim da od skladištenja radioaktivnog otpada ne prijeti nikakva opasnost. Nažalost, od naših susjeda nismo čuli stručne argumente protiv lokacije na Trgovskoj gori. Riječ je o nisko i srednje radioaktivnom otpadu, a ne istrošenom nuklearnom gorivu za koje će se rješenje tražiti u budućnosti", rekao je nakon sastanka sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Predsjedatelj Skupštine Unsko-sanskog kantona Agan Bunić smatra da predviđena lokacija nije prihvatljiva zbog više razloga. "Došli smo na razgovor u duhu dobrosusjedskih odnosa jer je proteklo vrijeme mobiliziralo sve snage u BiH, i javnost i vlast, u zahtjevu da se odustane od predviđene lokacije. Predlažemo u ime županije i našeg kantona da taj problem podignemo na višu razinu i da zajedno nastupimo uoči međuministarskog sastanka", rekao je.

"Uvažavamo struku, ali mislimo da problem nije bezazlen, pa naši i vaši građani imaju opravdan strah. Problem smo mogli razmatrati i s aspekta struke, ali smo došli prijateljski s namjerom da postignemo dogovor. Predlažemo da otpad ostane na lokaciji gdje se proizvodi", rekao je Bunić. Dodao je kako to područje stanovnici s obje strane granice napuštaju te da je nužno pružiti mu novu razvojnu šansu.

S tim se složio i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić, koji je podsjetio da BiH lobira za dogovor Hrvatske i Slovenije. Istaknuo je kako bi to bilo najbolje rješenje za sve tri države te da su stanovnici Unsko-sanskog kantona godinama pod pritiskom i u strahu da će se nuklearni otpad skladištiti u Čerkezovcu. 

Direktor Fonda za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz NE Krškog Hrvoje Prpić je ponovio kako će se konačno rješenje tražiti na sjednici međudržavnog povjerenstva. Ako se ne postigne dogovor o zajedničkom odlaganju nuklearnog otpada, rekao je, aktivirat će se nacionalni program koji je Hrvatska donijela u studenome prošle godine i u kojem je predviđena lokacija bivšega vojnog kompleksa u Čerkezovcu.

"Prekograničnom će se suradnjom u tom slučaju svim susjednim zemljama omogućiti uvid u naše aktivnosti, koje će biti u skladu sa svim konvencijama, pa će moći dati svoje primjedbe. Hrvatska će država u skladu sa svim direktivama i svjetskom praksom u konačnici zbrinjavati takav otpad, vodeći računa da nema štetnog utjecaja ni na jednoj strani jer je Una i naša i njihova rijeka", zaključio je Prpić.