Sabor: Izmjene Zakona o policiji degradiraju struku

Ranko Ostojić (SDP) ocijenio je da se odredbom o trogodišnjoj školi degradira i omalovažava struka, da je korak unatrag, da nije sukladno EU standardima i da se ne može pravdati smanjenjem interesa za policijskim poslom.

Umjesto snižavanja kriterija povećati plaće 

S njim se slaže njegov stranački kolega Saša Đujić koji ističe kako svaki dan veliki broj policajaca napušta službu i Hrvatsku zbog slabih plaća i loših uvjeta rada. "Umjesto da im popravite uvjete rada vi zakonom snižavate kriterije za prijam u policiju", kazao je Đujić.

Dragana Jeckov (SDSS) smatra da tu odredbu treba preispitati vodeći računa o kvaliteti budućeg kadra u službi, a Vesna Pusić (GLAS) da treba zadržati kriterij o četverogodišnjoj školi jer se u suprotnom osim kriterija smanjuje i status tih osoba u policiji.

Stjepan Čuraj (HNS) kaže da se time umjesto na kvalitetu i materijalni status policajaca stavlja naglasak na kvantitetu. Podaci o pet policajaca na 1000 stanovnika u Hrvatskoj pokazuju da nam ne nedostaje policijskih službenika već kvalitete, opreme i rasterećenja službenika ."Veći su prioritet da im se povećaju plaće nego njihov broj, sada je 4200 kuna osnovna plaća, a 6000 kuna prosječna", rekao je Čuraj.

Krešo Beljak (HSS) također upozorava na niske plaće policajaca, nedostatna za plaćanje mjesečnog smještaja, podsjetivši pritom na nedavno poginulog policajca iz Samobora koji se kući s posla vraćao iz Vinkovaca. Beljak smatra da bi plaće policajaca trebale biti najmanje 10.000 kuna.

Katić: Trogodišnja škola je dovoljno dobra

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić istaknuo je kako broj kandidata za policijske službenike zadnjih godina opada, a trogodišnja škola je dovoljno dobra jer kandidati prolaze rigorozne testove i provjere.Složio se također da treba povećati plaće i poboljšati uvjete rada policajaca ustvrdivši kako je to visoko na listi Vladinih prioriteta.

Zastupnici su u raspravi pozdravili uvođenje naknada za stanovanje na što će imati pravo policajci raspoređeni u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta prebivališta, koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza. To će pravo ostvarivati i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost. Procjena da bi pravo na naknadu imalo do 1500 policijskih službenika, a sredstva su predviđena u planu i projekcijama za ovu i iduće dvije godine na poziciji MUP-a i iznose 32,4 milijuna kuna godišnje, kazao je Katić.

Optužbe za političko kadroviranje

Oporba je, međutim, kritizirala odredbu koja omogućava premještanje policijskih službenika po potrebi službe, pa i na nižerangirano mjesto, neovisno o policijskom zvanju kao "političko kadroviranje"."Zakon ide za time da se što više policajaca učlani u HDZ jer vrlo jasno propisuje da se nekoga može premjestiti po potrebi službe, a ne po sposobnosti i znanju", ustvrdio je Mirando Mrsić (nezavisni).

Državni tajnik Katić odbacio je takvu interpretaciju podsjetivši da policajcima nije dopušteno biti članovima političkih stranaka. Mostovi zastupnici prigovorili su pak što zakon u Saboru ne brani ministar unutarnjih poslova Davora Božinovića.

Ivana Lovrinovića (PH) i Branimira Bunjca (Živi zid) zanimalo je hoće li nakon izmjena zakona policija i dalje legitimirati novinare po redakcijama, na što im je Katić kazao da Zakon o policiji ne regulira to pitanje, ali će uskoro u Sabor doći zakon o policijskim poslovima i ovlastima koji predviđa određene izmjene kod utvrđivanja identiteta osoba.

Osnivanje povjerenstva za rad po pritužbama

Izmjene Zakona predviđaju i osnivanje povjerenstva za rad po pritužbama, a u njemu bi bila dva predstavnika MUP-a koje imenuje ministar, te deset predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor. Pritom su vladajući uvažili primjedbu  da bi dva člana MUP-sa u povjerenstvu trebala imati samo savjetodavnu ulogu bez prava odlučivanja.

Izmjenama Zakona o policiji pojednostavljuje se podnošenje izvješća o radu policije koje ubuduće neće uključivati samo podatke o obavljanju policijskih poslova, već i sve druge podatke o radu policije.

Izvješće će najkasnije do 31. ožujka tekuće godine sastavljati glavni ravnatelj policije i podnositi ga ministru unutarnjih poslova, on Vladi, a ona Hrvatskom saboru, i to najkasnije do 1. lipnja za prethodnu godinu.