Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

28.11.2018

Prijatelji kohezije u Bratislavi brane sredstva za siromašnije zemlje EU-a

Izvor: HINA

ZAGREB, 28. studenoga 2018. (Hina) - Prijatelji kohezije, neformalna skupina zemalja EU-a koja se protivi rezanju kohezijskih sredstava u višegodišnjem proračunu Unije, okupit će se u četvrtak u Bratislavi kako bi ponovno zatražili da se siromašnijim zemljama ne uskrate sredstva koja bi im mogla pomoći da se približe razvijenijima i bogatijima.

Konferencija u Bratislavi okupit će visoke predstavnike zemalja te skupine, među kojiima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković, čelnici baltičkih zemalja, zemalja Višegradske skupine, Bugarske, Rumunjske i drugih. Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.

Hrvatska se 2012. kao promatrač - jer još nije bila članica Unije - pridružila skupini zemalja EU-a koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava. Prijatelji kohezije nastoje se izboriti da mjere štednje u proračunu ne idu na štetu kohezijskih sredstava namijenjenih najmanje razvijenim zemljama EU-a sa svrhom jačanja gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije. 

Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu. Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Hrvatski dužnosnici kazali su u više navrata da će Zagreb ustrajati u tome da se ne smanjuju sredstva iz kohezijske i poljoprivredne politike. Državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić istaknula je ranije kako će Hrvatska u predstojećim pregovorima o VFO-u inzistirati na tome da se zadrži adekvatno financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike. 

Prijedlog Komisije neprihvaIljiv je i europarlamentarki Ivani Maletić (EPP)."Prihvaćanjem prijedloga proračuna Europske komisije za razdoblje od 2021. do 2027., dopustili bismo produbljivanje razlika među državama članicama, a cilj Europske unije je upravo suprotno”, istaknula je prije desetak dana.

Osim što je nezadovoljna smanjenjem kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke. Problem je i povećanje nacionalnog udjela sufinaciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2. Po novom prijedlogu EK, zemlje članice bi sufinancirale projekte s 30 posto, a EU sa 70 posto. U sadašnjem višegodišnjem proračunu nacionalni udio je 15 posto, s koliko će primjerice Hrvatska sufinancirati izgradnju Pelješkog mosta, dok će preostalih 85 posto doći iz europskog proračuna.

Bez obzira na smanjivanje sredstava, Hrvatska bi i dalje trebala biti među zemljama koje dobivaju najviše uzimajući u obzir iznose po glavi stanovnika. Po prijedlogu kohezijske politike, po glavi stanovnika najviše dobiva Estonija - 317 eura godišnje, slijede Slovačka 310 eura i Latvija s 308. Hrvatska bi trebala dobiti 298 eura. Najveći gubitnici u odnosu na sadašnji višegodišnji proračun trebale bi biti Mađarska, Češka i Estonija. Dobitnici su Bugarska, Grčka i Rumunjska s po osam posto više.

U razgovorima o višegodišnjem proračunskom okviru zemlje članice tradicionalno su podijeljene u dvije skupine - one koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju i one koje dobiju više nego što daju. Prvu skupinu neki nazivaju i 'klub škrtaca', a druga su 'prijatelji kohezije'.

Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11  posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura u obvezama.U plaćanjima Komisija predlaže 1105 milijardi eura, 1,08  posto BND, izraženo u cijenama iz 2018. U tekućim cijenama, uzimajući u obzir inflaciju, to bi iznosilo 1246 milijardi eura u plaćanjima. Prijedlog je da se kohezijska sredstva smanje za oko šest posto. Zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika dvije su najveće stavke u europskom proračunu, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna. Odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a jednoglasno donosi Vijeće EU-a, to jest države članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite