Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

30.10.2018

Dijalog s građanima: Do 2020. ulazak u tečajni mehanizam

Izvor: HINA

ZAGREB, 29. listopada 2018. (Hina), Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u sklopu Dijaloga s građanima koji je održao s s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom, istaknuo da bi Hrvatska mogla ući u europski tečajni mehanizam do 2020. godine, a da će radi poboljšanja standarda ljudi na rubu siromaštva trebati sinergijskim djelovanjem utjecati na povećanje i gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Na pitanje hoće li doći do referenduma o uvođenju eura u Hrvatskoj te kada se može očekivati njegovo uvođenje, Marić je istaknuo da je želja, ideja i plan Vlade da "do 2020. godine uđemo u tečajni mehanizam 2", u kojem će zemlja biti minimalno dvije godine plus još jednu radi prilagodbe i testiranja najstrožih kriterija, onih po pitanju kamatnih stopa, tečaja, cijena, deficita i javnoga duga. 

Također, kazao je da je referedum oko ulaska u EU bio obvezan, no da je samo pristupanje zemlje EU podrazumijevalo uvođenje eura."Mislim da neće biti potrebe za referendumom, ali zato i jesmo u tom kontekstu pokrenuli ovu raspravu, javnu, argumentiranu o uvođenju eura, da se jednostavno svim građanima i stručnoj i općoj javnosti pokuša približiti čim više", istaknuo je Marić.

Među mnogobrojnim pitanjima, jedan student ustvrdio je da "Europska unija zatvara oči pred gospodarskim kriminalom", kazavši kako 30 posto domaćeg BDP-a čini siva ekonomija, što Hrvatsku smješta odmah iza Bugarske te prozvao ministra Marića da uvođenjem eura pokušava oprati ruke i po tom pitanju prenijeti odgovornost na Europsku uniju. Marić je kazao da "nema nikakvog govora o pranju ruku" te dodao da svaka zemlja koja ima iznadprosječni udio uslužnih djelatnosti (u BDP-u), ne samo turizam nego i druge djelatnosti, ima jedan dio sive ekonomije.  

Kazao je i da nije bilo ni jednog sastanka Vijeća ministara financija na kojem se nije raspravaljalo o takozvanim kružnim prijevarama, agresivnom poreznom planiranju i svemu ostalom "što nije problem imanentno u Hrvatskoj, nego i u mnogim drugim zemljama". Istaknuo je kako je uvođenje eura jedna od važnih tema "u ukupnom procesu i ukupnim koristima od našeg formalnog članstva u EU", koju Hrvatska može pretočiti u bolji i viši standard svojih građana.

Po pitanju sive ekonomije, potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog, financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Domborvskis je istaknuo da ona postoji u većini članica EU, no da u istočnoeuropskim zemljama postoji tendencija da razine sive ekonomije budu više. Pritom, naglasio je, to ne znači da te zemlje ne mogu poduzimati korake prema prihvaćanju eura i boriti se protiv sive ekonomije.

Ministru Mariću postavljeno je i pitanje o tome hoće li uvođenje eura poboljšati standarde onih koji žive na rubu siromaštva na što je odgovorio da tu "nažalost nema jednoznačnog odgovora" te kako treba "na svim mogućim frontama, sinergijskim djelovanjem utjecati na povećanje i gospodarskog rasta i zapošljavanja u konačnici".

Odgovarajući na pitanje o trenutnoj socijalnoj slici EU, Dombrovskis je rekao kako europsko gospodarstvo već šestu godinu pokazuje rast. "Po pitanju socijalne slike, istaknuo bih prvo po razine zaposlenosti.

Europa trenutno bilježi povijesno najviše razine zaposlenosti - to znači da više ljudi ima posao u EU nego ikad prije. U isto vrijeme, kad raspravljamo socijalnu sliku, moramo biti svjesni da se posljedice krize još uvijek osjete, uključujući i povećanu nejednakost prihoda", kazao je.

Potpredsjednik EK-a nalazi se u dvodnevnom radnom posjetu u Hrvatskoj tijekom kojeg se sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem, a sastat će se i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednicima više saborskih odbora. Hrvatska vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) su prije godinu dana predstavile "Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj".

Plenković je tom prilikom rekao da njegova vlada ima dva bitna cilja - jedan je postati dio šengenskog prostora, s  namjerom da Hrvatska bude spremna za to članstvo tijekom 2019. godine, a drugi je pristupanje eurozoni. Tada je kazao da "ne želi licitirati s datumom" ulaska u eurozonu, ali je naglasio da je realno i na čemu će vlada raditi jest ulazak u ERM II 2020., kada će Hrvatska predsjedati EU-om.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite