Sabor će u četvrtak raspravljati o mirovinskoj reformi

Mirovinskom reformom predviđa se produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina života već od 2033., oštrija penalizacija prijevremenog umirovljena od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup.

"Mirovinska reforma dugoročno će osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun, 11,3 milijardi kuna do 2040., povećanje rata u drugom stupu i povećanje mirovina ", ističe ministar Pavić i ustraje kako je reforma nužna te da bi bez nje građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici.

Oporbeni čelnici ocijenili su predloženu mirovinsku reformu "sanacijom mirovinskog sustava a ne reformom", "udarom po običnim građanima", te "reformom po načelu radi dulje, primaj manje i živi još teže".

Sindikati nezadovoljni predloženim zatražili su povratak dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje te najavili mogućnost prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.

Zakonski paket mirovinske reforme čine Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o dodatku na mirovine, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima  i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.