Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

3.10.2018

Tribina o decentralizaciji u Hrvatskoj pokazala stihiju i apatiju gradova i općina

Izvor: HINA

ZAGREB, 2. listopada 2018. (Hina), Velik broj gradova i općina u Hrvatskoj nije preuzeo niti u skoroj budućnosti želi preuzeti decentralizirane funkcije u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i vatrogastvu, pokazali su rezultati ankete predstavljeni u utorak na tribini u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert.

Decentralizacija u Hrvatskoj odvija se stihijski uz apatiju nespremne lokalne zajednice, ocijenio je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavljajući empirijsko istraživanje decentralizacije koje su od listopada 2017. do siječnja 2018. proveli hrvatski ured Zaklade Friedrich Ebert, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Udruga gradova u Hrvatskoj.

Na tribini kojoj se nije odazvao nitko iz resornog ministarstva, Đulabić je pozvao Ministarstvo uprave da preuzme aktivnu ulogu u koordinaciji politike decentralizacije, koja je do sada izostala.

Upozorio je da jedinice lokalne samouprave danas imaju u prosjeku 7700 umjesto minimalno 20.000 stanovnika, te pozvao na javnu raspravu o pitanju teritorijalnog preustroja, broja jedinica lokalne samouprave i njihove veličine.

Istraživanje je ispitalo stajališta lokalnih jedinica o procesu decentralizacije u pogledu upravnih područja: obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, vatrogastva, građevinskih dozvola i akata vezanih uz gradnju te održavanja javnih cesta, uz odaziv 43 posto jedinica lokalne samouprave (38 posto općina i 58 posto gradova).

Rezultati pokazuju da 58 posto anketiranih nije preuzelo ni jedno decentralizirano upravno područje, a čak trećina ih ne želi preuzeti decentralizirane funkcije. 

Kao razlog za to velik broj anketiranih gradova i općina navodi odgovornost središnje države koja "ne usmjerava taj proces".

Danska smanjila broj jedinica lokalne samouprave s 1300 na 98

Primjer dobre prakse decentralizacije u Danskoj predstavio je danski veleposlanik Christian Thorning, rekavši da je Danska danas visoko decentralizirana država zahvaljujući procesima koji su se u proteklih 50-ak godina odvijali zakonski, a ne stihijski kao u Hrvatskoj.

Od 60-ih godina prošlog stoljeća Danska je smanjila broj jedinica lokalne samouprave s 1300 na 98, a 25 županija reducirala je na pet regija. Sva pitanja vezana za obrazovanje i zdravstvo rješavaju se na razini jedinica lokalne samouprave, koje imaju veliku autonomiju.    

Na danskog veleposlanika nadovezao se stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić koji je ustvrdio da u Hrvatskoj, opterećenoj neuspjesima i otporima, nema prave volje za provedbu decentralizacije, što se zorno vidi i u Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

Po Kopriću, ključno je pitanje decentralizacija političkog odlučivanja, kako bi se o lokalnim pitanjima odlučivalo na lokalnoj razini. To znači da bi se središnja država trebala odreći privilegije da odlučuje o svim pitanjima, no svaka rasprava o tome raspada se kada dođe do političkog kadroviranja nakon izbora, smatra Koprić.

Problem je, kaže, što su i građani nespremni za decentralizaciju jer ih nitko nije upoznao o čemu bi oni i kako odlučivali, pa se stoga i protivi bezuvjetnoj decentralizaciji, u situaciji kada ni teritorijalno ustrojstvo niti građani nisu za to spremni.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite