Ministar Krstićević na ministarskom sastanku NATO-a; niz bilateralnih susreta

 Ministri su tijekom dvodnevnog sastanka razgovarali o globalnim sigurnosnim izazovima, izdvajanju za obranu, suradnji EU-a i NATO-a, strateški postavima obrane i odvraćanja, projiciranju stabilnosti izvan granica Saveza te ulozi NATO-a u  borbi protiv terorizma.  Što se tiče izdvajanja za obranu, ministar Krstičević je rekao da Hrvatska sada izdvaja 1,32 posto BDP-a za obranu te da ima strategiju za dostizanje cilja od dva posto BDP-a, koji bi išli za obrambene potrebe.   

NATO je na summitu 2014. zacrtao cilj da u deset godina sve zemlje članice dosegnu 2 posto izdvajanja za obranu. Nakon što su zbog financijske krize troškovi za obranu znatno smanjeni, posljednjih godina je preokrenut trend, zaustavljen je pad izdvajanja i počelo se s povećanjem troškova. Godine 2014. samo tri zemlje saveznice trošile su dva ili više posto svoga BDP-a na obranu, do kraja ove godine osam saveznica trebalo bi ispuniti taj cilj, a do 2024. očekuje se da će to biti slučaj u najmanje 15 zemalja članica.  

Ministar Krstičević je rekao da je u Hrvatskoj šest godina smanjivan obrambeni proračun, da je ova vlada prošle godine povećala izdvajanja za obranu, a povećanje se nastavilo i u ovoj godini. "Sada smo na otprilike nekih 1,32 posto BDP-a. U našoj strategiji smo definirali da idemo na dva posto, a sada moramo odgovorno vidjeti na koji način doći do te razine ulaganja u obranu i sigurnost. Bez sigurnosti nema razvoja, a jasno je da moramo voditi računa o svim drugim segmentima hrvatskog društva", rekao je Krstičević.  

Na marginama sastanka, ministar Krstičević je imao bilateralne sastanke s pet svojih kolega - ministrima obrane SAD-a, Velike Britanije, Crne Gore, Poljske i Kanade.   Rekao je da na svakom od tih sastanaka imao tri cilja - prvi je jačanje suradnje u svim područjima, drugi je zajedničke obuke oružanih snaga i treći je jačanje domaće obrambene industrije.  

Na pitanje o postupku nabave borbenih zrakoplova i postoji li mogućnost poteškoća ako se Hrvatska odluči za izraelsku ponudu s obzirom na političku krizu u toj zemlji, Krstičević je rekao da Hrvatska sve ponude razmatra na razini države, to jest da se dogovora država s državom i da onda nije važno tko je na vlasti.  

"Mi smo fokusirani na jačanje sposobnosti HV-a. I NATO traži, osim povećana proračuna i jačanje sposobnosti članica. Mi smo u tom kontekstu u procesu donošenja odluka na državnoj razini. Imali smo natječaj, otvorili ponude i sada radimo dodatne konzultacije kako bismo donijeli odgovornu, priuštivu odluku vodeći računa o svim bitnim stvarima za Hrvatsku", rekao je Krstičević.

Na pitanje hoće li i Hrvatska sudjelovati u misiji obuke iračkih vojnih snaga, o čemu bi NATO trebao donijeti  odluku na summitu u srpnju, Krstićević je rekao da će se o tome voditi konzultacije u zemlji i da će konačnu odluku donijeti Hrvatski sabor.