Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

22.1.2018

Pauk: Zadovoljni smo jer je Hrvatska zajednica županija prihvaćena kao partner Vlade

Izvor: HINA

ZAGREB, 19. siječnja 2018. (Hina), Predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ), šibensko-kninski župan Goran Pauk (HDZ) istaknuo je u petak da je Hrvatska zajednica županija zadovoljna zbog toga što je prihvaćena kao partner Vlade RH. 

 "Mi smo jako zadovoljni s ovim proteklim razdobljem u jednom osnovnom dijelu priče, a to je da smo prihvaćeni kao partner. Prihvaćeni smo kao partner i Vlade RH, imamo 'ulaz' u svako ministarstvo, kod svakog ministra ili ministrice i to je osnova svega onoga što želimo. Bez razgovora i bez komunikacije nije moguće bilo što napraviti", rekao je župan Pauk novinarima na neformalnom druženju predstavnika Hrvatske zajednice županija i medija, prilikom kojeg  su  predstavljeni rad, projekti i ciljevi Zajednice provedeni u 2017. te planovi za 2018.   

Jako su zadovoljni, kaže, što su se, ne kalendarski, ali vremenski, u zadnju godinu dana tri puta našli na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem i s kompletnom Vladom. Rekao je da su na tim sastancima bili svi oni, župani, ali i predstavnici udruge gradova i općina. "To je jedan dokaz tom partnerstvu i uvažavanju s državne strane nas u 'lokalu'.

A naše želje su iste svih ovih godina, ali se na jedan način ubrzavaju kako vrijeme odmiče, a to je želja za apsolutnom decentralizacijom u fiskalnom i funkcionalnom smislu Republike Hrvatske. To podrazumijeva da mi u osnovi tražimo više posla i da taj posao bude popraćen s adekvatnim sredstvima jer smatramo da smo sposobni i spremni obnašati sve one obveze koje u ovom momentu imamo, ali i one koje nam država daje ili koje nam je spremna u budućnosti dati, a koje mi želimo", rekao je Pauk. 

Poručio je da žele decentralizaciju u smislu preuzimanja poslova državne uprave, daljnje decentralizacije zdravstva, školstva i socijale, upravljanja poljoprivrednim zemljištem, državnom imovinom."I svaki od zakona koji se tiče te tematike je nama vrlo bitan, vrlo interesantan", kazao je predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Pauk. Kazao je da su u 2017. sudjelovali "poprilično" u razgovorima sa svim ministarstvima, ali i na saborskim odborima, pogotovo za lokalnu i regionalnu samoupravu, za poljoprivredu, ali i drugima. 

"Na to ćemo bazirati i naše buduće djelatnosti u cilju zaštite regionalnih poslova i regionalnog interesa i regionalnog razvoja. Nastavit ćemo dalje na tom putu traženja da se svi ti državni poslovi spuste na našu razinu jer smo se pokazali u praksi kao puno efikasniji u svim onim poslovima koji su nam dati, nego što je to bila država", istaknuo je Pauk. 

Na pitanje što mogu više napraviti za građane s obzirom da od ove godine imaju puno više mogućnosti zbog prihoda od raznih poreza, jer primjerice prihod od poreza na dohodak ide sada kompletno županijama, gradovima i općinama, župan Pauk je rekao kako misli da je neto efekat tih zadnjih poreznih izmjena oko milijardu i šesto milijuna kuna koji se spuštaju s državne razine na lokalnu, znači i na županije, gradove i općine. 

"Najveći dio županija ili ogroman dio županija, nazovimo to tako, je zadovoljan s tom reformom, međutim, postojale su i županije koje su izražavale određenu skepsu u odnosu na porez, na dohodak i na novu raspodjelu. Međutim, moram reći da je veći dio županija dobio više takvom raspodjelom nego što je dobivao prije i s tim smo apsolutno zadovoljni i tu je put koji tražimo i kojim treba ići naprijed jer smo svih ovih proteklih godina bili jako ugroženi i opterećeni i ostali smo bez sredstava sa bilo kakvom poreznom reformom. Ovo je prvi put da porezna reforma nam nešto daje", naglasio je Pauk.      

Upitan imaju li neki dogovor što će s tim novcem, Pauk je rekao da nemaju dogovor ali imaju novac u proračunu kojeg koriste za sve u prvom redu njihove razvojne projekte. Dodao je da su dosta opterećeni sa željama, a to je realizacija čim više, pogotovo, europskih projekata jer je to novac koji im se pruža i stoji negdje tu, a za kojega je potrebno "malo poskočiti".

Objasnio je da "poskakanje" podrazumijeva da trebaju nešto svojih sredstava angažirati u tome, postotno je to relativno malo, 10, 15 posto, ali u masi sredstava, to je poprilično. Rekao je da su u svakom slučaju bilo kakva dodatna sredstva od države ili poreza koje dosad nisu imali, dobro došla u tu svrhu. "U svakom slučaju ova sredstva koju su nam došla nam tu drastično pomažu, svim onim županijama koje su evidentno, i sad jasno u startu dobile više nego što su imale. Ali, i gradovima i općinama, nemojmo zanemariti.

U ovom slučaju rasterećenje rada ustvari nije dovelo do onoga do što je prije donosilo u pravilu, a to je da je bilo opterećenje županijama, pogotovo gradovima i općinama", poručio je Pauk. 

Komadina: Postoje mjerljivi dokazi da je centralizacija još i veća

Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina (SDP) istaknuo je kako je točno da je suradnja, horizontalna, unutar Hrvatske zajednice županija, puno bolja i veća u zadnjih par godina, a pogotovo lani, kao i suradnja s tijelima državne vlasti ali da su po njegovom sudu rezultati izostali što se tiče decentralizacije.

"Naime, postoje mjerljivi dokazi da je centralizacija još i veća. Znači, ne znači da suradnja s državom znači i veća decentralizacija. To samo znači veća suradnja kroz ministarstva", istaknuo je Komadina. Kao župan Primorsko-goranske županije, a vjeruje i njegov kolega župan Istarske županije Valter Flego (IDS) nezadovoljan je s poreznom reformom koja je donijela većini županija, ali njima, Istri i Primorsko-goranskoj županiji, nije donijela, tako reći, ništa. 

"Znači, nama je zaustavljen realan rast i razvoj što se tiče izvornog financiranja", istaknuo je Komadina. Istarski župan Flego objasnio je kako je razlog tome njihov stupanj iznad prosječne razvijenosti, te će dobivati manje nego što su dobivali prošlih godina ili u najboljem slučaju isto.

Rekao je da su na brojci od oko milijardu kuna više uplačenog u centralni proračun, nego što se to njima vrati. Flego je rekao i da puno projekata apliciraju prema EU projektima i programima ali da tu imaju veliki problem koji se zove "indeks razvijenosti" koji im se direktno reflektira na bodove. Kaže da ga je zbog toga strah da će biti neuspješni jer ih se penalizira jer su uspješni. Flego misli da treba "gradovima i općinama dati benzina da oni budu pokretači cijele Hrvatske".   

Župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić (HDZ) je zadovoljan jer će, kako kaže, na ovaj način u proračunu županije dobiti puno više sredstava. "Po nekim izračunama na godišnjoj razini bi to bilo gotovo 17 milijuna kuna.

Dakle, to su velika sredstva koja onda možemo uložiti u razvoj naše županije, za pripremu razvojnih projekata i provedbu određenih projekata", istaknuo je. Podsjetio je da su oni u 2016., od svih županija, povukli najviše sredstava iz fondova EU. Istaknuo je da će im taj novac dobro doći da poboljšaju demografsku sliku i zaustave odlazak mladih sa ruralnih područja.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite