Uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe, Danska tvrdi da ta organizacija "nije izašla iz mode"

U svibnju iduće godine iz danskih će ruku predsjedanje Vijećem Europe preuzeti Hrvatska. "Predsjedanje Vijećem Europe je veliki izazov. Danska je zadnji put predsjedala 1996. Puno se toga se od tada dogodilo u Europi. Danas imamo vrlo različitu Europu i vrlo različito Vijeće Europe", rekao je na susretu s novinarima Christian Thorning, koji je dužnost veleposlanika u Hrvatskoj preuzeo u rujnu ove godine.

Na pitanje smatra li da je Vijeće Europe donekle izgubilo na svojoj važnosti, novi je danski ambasador odgovorio da nije. "Istina je da je pažnja i u mojoj zemlji iz više razloga okrenuta Europskoj uniji. Ali nedavni izazovi ponovno su pokazali koliko su važne vrijednosti Vijeća Europe".

Spomenuo je u tom kontekstu promptnu reakciju te organizacije na pokušaj državnog udara u Turskoj, kao i reagiranje na migrantsku krizu."Osim toga - temeljna važnost su ljudska prava - a to, nadam se, nikad neće izaći iz mode", rekao je.

Danska je 15. studenoga preuzela šestomjesečno predsjedanjem Odborom ministara Vijeća Europe, organizacije koja danas ima 47 članica. "Predsjedanje daje zemlji mogućnost da postavi svoju agendu i promovira vrijednosti i ideje koje su joj važne. To mi radimo, a vjerujem da će to raditi i Hrvatska od svibnja sljedeće godine".

Hrvatskoj će to biti prvi put da predsjeda Vijećem Europe, čija je članica od studenoga 1996. Danska je jedna od zemalja utemeljiteljica te organizacije osnovane u svibnju 1949. s mandatom zaštite ljudskih prava, demokracije, pravne države te zaštite manjina i slobode govora. Također je i među prvim potpisnicama Europe konvencije o ljudskim pravima.

Sloboda govora i sloboda vjeroispovijesti moraju biti u suživotu

Thorning je kazao da će ključni događaj danskog predsjedanja, uz konferencije i seminare koje će organizirati kroz šest mjeseci, biti ministarska konferencija 17. i 18. svibnja u Hamletovu dvorcu u Helsingoru, na čijem će kraju Hrvatska preuzeti predsjedanje. 

Danski je ambasador novinarima predstavio i pet prioriteta danskog predsjedanja - nastavak reformi europskog sustava ljudskih prava, borba za jednake mogućnosti, uključivanje djece i mladih u demokratski proces, borba protiv predrasuda i stigmatizacije ljudi s posebnim potrebama, te borba protiv mučenja.

"Danska je uvijek podupirala europski sustav ljudskih prava i dalje to čini... Sada želimo da taj rad bude dodatno fokusiran, izbalansiran i učinkovit", istaknuo je Thorning. Naglasio je važnost uključivanja mladih u sustav demokracije kako bi se od ranih godina formirali "demokratski građani" s demokratskim kompetencijama.

"Snažno vjerujemo da je uključivanje djece i mladih u demokraciju ključno. Obrazovanje demokratskog građanina ključno je u borbi protiv radikalizacije, ekstremizma i populizma u našim društvima.

Naš je cilj promovirati snažne demokratske kompetencije - razumijevanje, kritično razmišljanje i solidarnost ljudi u Europi", istaknuo je Thorning. U vezi slobode govora koja je jedan od temelja Vijeća Europe, ali i "duboko ukorijenjena u Danskoj" gdje je zapisana i u ustav, danski je diplomat odgovarao i na pitanja vezana uz slučaj karikatura proroka Muhameda u danskom tisku i kazao da se o ravnoteži između poštivanja slobode govora i poštivanja tuđih vjerskih uvjerenja u njegovoj zemlji vodi neprestana rasprava. 

S jedne strane, naglašava, sloboda govora je u Danskoj apsolutno čvrsta i neupitna, ali isto tako i poštivanje tuđih vjerovanja, sloboda vjeroispovijesti i sloboda okupljanja."To su slobode koje moraju živjeti  jedna uz drugu", istaknuo je Thorning.