Dnevne novosti

Marić: Namjeravamo nastaviti s trendom smanjivanja javnog duga

19.06.2017 07:20 LUXEMBOURG, 16. lipnja 2017. (Hina), Hrvatski ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak u Luxembourgu, nakon što je Vijeće EU-a potvrdilo izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP), da Hrvatska namjerava nastaviti s trendom smanjivanja javnog duga kroz niz mjera.

"U svom izlaganju na sastanku Vijeća ministara istaknuo sam da hrvatska Vlada u svakom slučaju namjerava nastaviti s ovim trendom smanjivanja javnog duga kroz tri osnovna stupa - nizom mjera od kojih se neke i strukturne prirode kako bi se potaknuo još veći gospodarski rast, poglavito potencijalni rast u srednjem roku, kroz nastavak fiskalne konsolidacije, to jest niske razine deficita i snažne razine primarnog suficita jer je naša ideja smanjivati udio kamata u našim rashodima, te kroz jaču aktivaciju državne imovine kao jednim od tri integralna stupa naše strategije upravljanja javnim dugom", rekao je ministar Marić koji je bio na sastanku Vijeća za financije i gospodarstvo (ECOFIN).

ECOFIN je u petak na sastanku u Luxembourgu potvrdio izlazak Hrvatske i Portugala iz postupka prekomjerenog deficita (EDP) nakon što su obje zemlje svele proračunski manjak u dopuštene okvire. "Vijeće je zatvorilo postupak prekomjernog deficicta za Hrvatsku i Portugal, potvrđujući da je njihov manjak pao ispod tri posto BDP-a", kaže se u priopćenju Vijeća.  Marić je istaknuo kako je to "apsolutna važna i lijepa vijest za Hrvatsku", koja dolazi kao rezultat napora Vlade i hrvatskog gospodarstva. 

"Glavni razlozi su zaista izvrsni rezultati na području fiskalne politike, prije svega povijesno nizak proračunski deficit, koji je bio znatno niži od preporuke Komisije te činjenice da smo uspjeli smanjiti udio javnog duga u BDP-u za 2,6 postotnih bodova", rekao je hrvatski ministar. Hrvatska je Vlada, ističe Marić, identificirala da "ključ uspjeha u konsolidiranju javnih financija leži u rashodnoj strani proračuna", da "tamo treba držati kontrolu". 

Na upit je li u smanjenju deficita ikakvu ulogu imala činjenica da je Hrvatska dobrim dijelom prošle godine imala tehničku vladu, Marić je rekao da je kod donošenja proračuna vlada bila u potpunosti operativna. "Tehnička vlada sigurno ima svoje reperkusije, znamo iz iskustva da su proračunski troškovi rasli u predizbornom razdoblju. Međutim, mi smo tu postavili čvrst okvir i nismo dopustili nikome da probije proračunske planove i rashode. Ključno je bilo zauzdati potrošnju.

Ponavljam, zasluga nije samo na vladi, nego i na cijelom hrvatskom gospodarstvu", rekao je Marić. Marić je najavio da će Vlada nastaviti i ubrzati provedbu strukturnih reformi nakon što je sada postigla političku stabilnost, koja je nužna za provedbu tih mjera. 

"Danas Hrvatska raste po stopi od nešto iznad tri posto, ali u nekom srednjem roku mi moramo napraviti napor kako bi te stope bile održive pa i više jer rast negdje na toj razini počinje generirati zaposlenost, a to je ono što Hrvatskoj najviše treba. Možemo govoriti o mirovinskom, zdravstvenom, socijalnom sustavu, o demografiji, ali u svemu tome ne možemo polučiti dugoročne rezultate bez adekvatne razine gospodarskog rasta i zapošljavanja", rekao je Marić. 

Europska komisija je 22. svibnja ove godine predložila izlazak Republike Hrvatske iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP), a to je potvrđeno na današnjem sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN).  Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita, korektivnom mehanizmu EU-a osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, bila od siječnja 2014. godine.

Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. Iz Ministarstva financija u današnjem priopćenju ističu i kako je, prema posljednjim objavljenim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, u 2016. udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu smanjen za 2,6 postotnih bodova te je iznosio 83,7 posto BDP-a, dok je u 2015. bio 86,3 posto.