Saboru upućen prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave

Kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, zakon se odnosi na velike kompanije koje se nađu u određenim poteškoćama, a njihov značaj i veličina imaju sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava te u konačnici za ukupnu stabilnost zemlje. 

"Predlažemo zakon koji će omogućiti da imamo, na temelju onog što su već rješenja u postojećim zakonima o stečaju te financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, jedan novi, posebni zakon koji bi se odnosio na društva koja ispunjavaju dva temeljna uvjeta, a to su da imaju ukupni broj zaposlenika od preko pet tisuća i da im obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna kako bi ušle u kriterij onoga što nazivamo sistemskim kompanijama", rekao je Plenković. 

Zakon se ne odnosi na kreditne institucije, već samo na tvrtke, a prema podacima Financijske agencije, trenutno u Hrvatskoj kriterij veličine, odnosno broj zaposlenih veći od 5 tisuća ispunjava deset tvrtki. Te tvrtke zapošljavaju 11,5 posto ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama, a 2015. godine ostvarile su ukupni prihod na razini 34,6 posto BDP-a Zakonom se, pojasnio je premijer, uređuje postupak izvanredne uprave, odnosno Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu. 

Postupak izvanredne uprave može se pokrenuti ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika. Plenković: Zakon poštuje hrvatski Ustav "Dakle, da budem sasvim jasan, ne radi se o nikakvoj nacionalizaciji, izvlaštenju ili bilo kakvom državnom intervencionizmu koji bi bez privole ugrozio bilo čije vlasništvo. Dakle ovaj zakon poštuje hrvatski Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva", istaknuo je premijer. 

Ministar pravosuđa Ante Šprlje na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade je također istaknuo da je zakonski tekst "propitan od mnogo pravnika i postignuto je suglasje da se radi o zakonu koji je u svojoj srži ustavan". Premijer Plenković je na sjednici Vlade predloženi zakon postoji za izvanredne situacije te kada kompanija da privolu i zatraži na određeni način pomoć i potporu hrvatske države. U tom trenutku dolazi do njegove primjene i imenovanja izvanrednog povjerenika, koji ima zadatak osigurati prije svega redovito poslovanje kompanije, omogućiti svježu likvidnost, krenuti u sustavan proces restrukturiranja i osigurati njenu održivosti, a pritom i radna mjesta zaposlenika, naglasio je. 

Način na koji bi se to moglo napraviti je da se dogovori aranžman s vjerovnicima, prije svega kreditorima, odnosno bankama o svojevrsno standstill aranžmanu, odnosno da oni 'stave pauzu' na svoja potraživanja da se dođe do mogućnosti dobivanja novih kredita, svježih sredstava kojima bi se osiguralo poslovanje, namirili dobavljači, platile obveze prema državi i nastavilo redovito funkcioniranja kompanije.

Pritom bi se krenulo u proces restrukturiranja uz mogućnost i imenovanja određenih zamjenika povjerenika i korištenja usluga svjetskih stručnjaka koji znaju kako se radi restrukturiranje velikih kompanija, objasnio je Plenković. "Cilj ovoga jer da se osigura od strane Vlade financijska i gospodarska stabilnost zemlje", poručio je. Kazao je i kako je Vlada o konturama ovog zakona i temeljnim ciljevima i elementima provela konzultacije i s predstavnicima oporbenih stranaka, kao i sa strankama koje čine parlamentarnu većinu. 

"Mislim da je izrazito važno da svi u ovom trenutku pokažu da mogu biti na razini političke odgovornosti trenutka s kojim smo suočeni", naglasio je premijer. Pritom je istaknuo kako su se Vlada i svi njeni članovi u proteklim tjednima ponašali maksimalno razborito i odgovorno. "Nitko od nas nije rekao niti jednu rečenicu niti jednu izjavu koja bi na bilo koji način mogla pogoršati situaciju o kojoj govorimo proteklih dana. Naprotiv ", rekao je premijer, pri čemu izrijekom nije spomenuo Agrokor. 

Posebno je istaknuo kako cilj nije "pomaganje bilo kojoj pojedinoj osobi niti bilo kojoj konkretnoj kompaniji nego pomoć kvalitetnom i normalnom funkcioniranju hrvatskog gospodarstva, našeg financijskog krvotoka i ukupnoj stabilnosti". Plenković je rekao i kako je Vlada u procesu konzultacija s Europskom komisijom oko predloženog zakona. "Proces koji bi se eventualno mogao pokrenuti nakon stupanja na snagu ovog zakona će trajati određeno vrijeme, a uloga države je da pomogne nalaženje najboljih i najprimjerenijih solucija", zaključio je Plenković.

Dalić: Izvanredna uprava najdulje do 15 mjeseci 

I potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić ističe kako bi proces trajao ograničeno vrijeme, na godinu dana, a moglo bi se produžiti za još tri mjeseca, dakle do najviše 15 mjeseci odlukom suda. Ako proces nagodbe u razdoblju izvanredne uprave ne uspije, tada zakon predlaže da taj poslovni sistem ide u stečaj, dodala je.  

Po njenim riječima, sistemski se značaj kompanije za hrvatsko gospodarstvo opisuje kriterijem veličine kompanije i kriterijem njezine zaduženosti. Pri tom "kriterij veličine služi da identificira kompanije koje su upravo zbog te veličine duboko isprepletene s velikim brojem poslovnih partnera, različitih poslovnih sektora i poslovanjem na cjelokupnom teritoriju Hrvatske iz čega implicira da bi značajne financijske poteškoće takvih kompanija, ako bi se zbivale u jednom neuređenom i neefikasnom procesu mogle imati negativne ili teške posljedice za hrvatsko gospodarstvo", kazala je Dalić.  

Dodala je i kako u Vladi smatraju da je taj proces izvanredne uprave efikasniji i djelotvorniji od postojećih rješenja u predstečajnom i stečajnom postupku. "Jer efikasnost i osobine ovog procesa izvanredne uprave jamče da će se unutar procesa osigurati i normalno poslovanje ovakvih kompanija, ali i njihovo financijsko, poslovno i vlasničko restrukturiranje kako bi se uklonili uzroci problema".  Krajnji je cilj ovog procesa, naglasila je Dalić "postići nagodbu među vjerovnicima o načinu namirenja njihovih tražbina, transformaciji i restrukturiranju te boljeg poslovanja kompanije". 

Zakon predviđa da se ta nagodba izrađuje pod nadzorom izvanrednog povjerenika i mora biti odobrena od vjerovnika u procesima uobičajenog glasovanja vjerovnika. Dalić je naglasila i kako zakon nije usmjeren ni na spašavanje pojedinih osoba, niti spašavanje pojedinih konkretnih kompanija, kao ni na nefer i nekorektno tretiranje ikojeg vjerovnika u bilo kojoj od sistemski značajnih kompanija. "Sasvim je logično i sasvim je jasno da smo mogućnost nastupanja ovako značajnih sistemskih rizika opazili s problemima s kojima se konkretno ovih suočava Agrokor", zaključila je. 

 I na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Dalić je ponovila kako je Vlada na donošenje zakona potaknuta aktualnim financijskim poteškoćama s kojima se suočava Agrokor, ali i kako zakon nije namijenjen za Agrokor.  Uz ostalo, pojasnila je da su sudionici ovog procesa izvanredne uprave izvanredni povjerenik, kojeg imenuje sud na prijedlog Vlade, predstavnici vjerovnika kroz vjerovničko vijeće te savjetnik za restrukturiranje, kao pravna osoba koja ima iskustva u međunarodnim poslovima ovakve vrste.

Zadaća savjetnika za restrukturiranje bila bi pomagati povjereniku u ostvarivanju njegovih zadaća i pripremi nagodbe. Izvanredni povjerenik bio bi zadužen za vođenje dnevnog, normalnog poslovanja kompanije i pregovore s vjerovnicima oko nagodbe, koja bi mogla stupiti na snagu samo ako ju prihvate svi vjerovnici, odnosno 66,6 posto tražbina, kazala je Dalić. 

Kao posebnu osobina ovog zakona izdvojila je novi institut koji omogućava isplatu tražbina za robu i usluge koje su nastale prije pokretanja postupka, a takve se tražbine mogu isplatiti kreditom koji bi povjerenik mogao uzeti u ime i za račun dužnika, pri čemu bi takav kredit imao status tzv. najstarije tražbine, odnosno isplaćivao bi se prvi iz redovitog poslovanja i imao bi prednost u odnosu na tražbine postojećih kreditora.