Dnevne novosti

Murganić: Pri kraju godine Zakon o potvrđivanju Istanbulske konvencije

08.03.2017 07:35 ZAGREB, 7. ožujka 2017. (Hina), Ministrica demografije, obitelji i mladih Nada Murganić najavila je u utorak da bi u zadnjem kvartalu ove godine u proceduru mogao biti upućen Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija).

"Ministarstvo će taj zakon u proceduru na usvajanje Vladi dati očekivano u zadnjem tromjesečju 2017.", rekla je Murganić na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova koji se tematski bavio važnošću ratifikacije te Konvencije. Konvenciju, koja je stupila na snagu 2014., do sada su ratificirale 22 države i isto toliko ih je potpisalo. Hrvatska još nije napravila taj iskorak, nalazi se u grupi država koje su je samo potpisale, rekla je posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović.

Na razini Vijeća Europe očekuje se uskoro ratifikacija Bugarske, Irske, Češke, Njemačke, Ukrajine i Velike Britanije, kaže Šimonović i izražava nadu da će na toj listi uskoro biti i Hrvatska, te da će se ratifikacija "dogoditi" prije kraja godine. Posebna izvjestiteljica tumači da je Konvencija vrlo kompleksna, ima holistički pristup jer ne ide samo na jedan segment, nego na cijelo područje koje pokriva prevenciju, mjere zaštite i kazneni progon, koordinaciju tijela.Konvencija je, kaže, usmjerena na bolje povezivanja sustava i pristupa koji omogućuje bolju koordinaciju.

Nasilje nad ženama kršenje je ljudskih prava

Tumači također da Konvencija po prvi puta definira što je to nasilje nad ženama i što je obiteljsko nasilje. "Novo u definiciji od strane Vijeća Europe je da se po prvi put govori da je nasilje nad ženama kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena", kaže Šimonović i objašnjava kako je to bitno radi odgovornosti države, jer ako država ne poduzme mjere koje treba onda je odgovorna i krši ljudska prava.

Posebna izvjestiteljica pozvala je na inicijativu koju je pokrenula, a to je osnivanje radnog tijela koje bi se bavilo prevencijom rodno uvjetovanog ubijanja žena.Lani je u Hrvatskoj ubijeno 17 žena, kao posebna izvjestiteljica vidim brojke u drugim državama, no ne postoji komparativna metodologija skupljanja podataka, svaka država to radi drugačije, naglasila je.

"Muško nasilje protiv žena u stvarnosti je zapravo rat u kojem se gube životi, takvu vrstu rata ne možemo smatrati prekršajem", poručuje Neva Tolle, koordinatorica Autonomne ženske kuće, problematizirajući činjenicu što država smatra da se nasilje protiv žena treba goniti po prekršajnom zakonu. To se događa u preko 90 posto slučajeva, kaže Tolle i poručuje da nikada ne treba zaboraviti da je za nasilje "uvijek i uvijek kriv počinitelj, a ne žrtva".

Nikada ne stavljajmo na vagu što je ona njemu rekla, pa mu je slučajno poletjela ruka, kaže. Predsjednik Odbora Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ) podsjeća da je u srijedu, 8. ožujka Međunarodni dan žena, te da prava žena nisu poklonjena, nego su rezultat duge i teške borbe. Ni danas ravnopravnost nije postignuta, žene čine većinu nezaposlenih, slabije su plaćene, podzastupljene su u politici, podsjetio je Sinčić.