Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

31.3.2016

Grabar-Kitarović u Bugarskoj: politički odnosi dobri, gospodarski zaostaju

Izvor: HINA

SOFIJA, 30. ožujka 2016. (Hina), Hrvatska i Bugarska imaju dobre i prijateljske političke odnose koji sežu daleko u prošlost, dok gospodarsku suradnju treba unaprijediti, suglasili su se u srijedu u Sofiji hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin bugarski kolega Rosen Plevnelijev.

Bugarski predsjednik Plevnelijev istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare da prijateljski odnosi hrvatskog i bugarskog naroda sežu daleko u prošlost. Davne 1230. godine bugarski car Ivan Asen II. potvrdio je Dubrovčanima povlastice za trgovanje po Bugarskoj, a dubrovački trgovac Pavao Đurić bio je 1598. među organizatorima prvog ustanka protiv Osmanskog Carstva u Trnovgradu, današnjem Trnovu, koji je ugušen u krvi, podsjetio je.

Bugarska jako cijeni i hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera kao velikog vizionara, Europljanina i prijatelja bugarskog naroda koji je zaslužan za tiskanje prve zbirke makedonskih i bugarskih narodnih pjesama 1861. koja je na njegovo inzistiranje objavljena pod naslovom "Bugarske narodne pjesme", istaknuo je. "Hrvatska je oduvijek izražavala potporu miru i neovisnosti Bugarske", kazao je, istaknuvši da je Bugarska priznala Hrvatsku odmah 15. siječnja 1992., zajedno sa svih 12 članica tadašnje Europske zajednice.

Grabar-Kitarović kazala je da je ponosna na sve što povezuje Hrvatsku i Bugarsku, od Josipa Jurja Strossmayera do Dubrovačke Republike i recentne povijesti te istaknula da su temelji zajedničke budućnosti dviju zemalja članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

Bugarski predsjednik kazao je da dvije zemlje u okviru EU-a i NATO-a jako dobro surađuju i dijele mnoga stajališta. Bugarska i Hrvatska podržavaju euroatlantsku integraciju svih zemalja jugoistočne Europe i spremne su zajednički raditi na izgradnji dugoročnog mira, stabilnosti i razvoja tog dijela Europe, istaknuo je. Kao prioritetna područja za jačanje suradnje bugarski predsjednik istaknuo je energetsku sigurnost i neovisnost za što je potrebno diversificirati dobavne pravce i bolje povezati električne i plinske mreže te razvoj prometne infrastrukture.

Grabar-Kitarović podržala je bugarsku inicijativu uspostave energetske burze za jugoistočnu Europu. Kad je riječ o konkretnim mjerama na području energetske suradnje u regiji, predsjednica je najavila da će se u kolovozu u Dubrovniku održati summit inicijative Jadran-Baltik-Crno more na kojem će to biti jedna od važnih tema. Prije toga, predstavnik RH obići će sve države u regiji kako bi definirao kako bi se moglo nastupiti prema EU-u u cilju osiguranja europskih sredstava u te svrhe u idućem dugoročnom proračunu EU-a, a razmatra se i moguće kreiranje regionalnog programa za infrastrukturne projekte, kako energetske tako i prometne. Važno mjesto u tome imati će i LNG terminal na Krku te Jadransko-jonski plinovod, kazala je. Isto tako, potrebno je razraditi i nastup prema trećim tržištima, dodala je.

Bugarski predsjednik napomenuo je da u EU postoji čitav niz instrumenata i inicijativa za jačanje gospodarske i energetske suradnje kao što su Instrument za povezivanje Europe (CEF), Dunavska, Crnomorska i Jadransko-jonska euroregija te novi Junckerov plan za poticanje investicija. Podržao je također inicijativu Jadran-Baltik-Crno more, koju hrvatska predsjednica zagovara od početka mandata kao novi način suradnje srednjoeuropskih zemalja na osi sjever-jug.

Bugarska također planira uspostaviti plinsko čvorište kod Varne na crnomorskoj obali, koje će uključivati LNG terminal, i taj projekt upravo finalizira u suradnji s Europskom komisijom kako bi bio u skladu s europskim propisima. Bugarska zagovara taj projekt otkako je Rusija krajem 2014. odustala od plinovoda Južni tok zbog protivljenja Europske komisije.

Čvorište nazvano "Balkan" bit će 100 posto u bugarskom vlasništvu, a graditi bi se trebalo uz potporu EU fondova. Plin za taj regionalni distribucijski centar dolazio bi iz Rusije, Azerbajdžana i Turkmenistana, kao i s bugarskih i rumunjskih plinskih polja.

Hrvatska i Bugarska surađuju i u pripremama za ulazak u Schengen. Bugarska je ušla u EU 2007. zajedno s Rumunjskom, no dvije zemlje još nisu članice schengenskog prostora iako već nekoliko godina ispunjavaju tehničke uvjete, jer se tome protive neke članice EU-a iz političkih razloga. Od njih se očekuje da poboljšaju učinkovitost pravosuđa i borbu protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i borbu protiv organiziranog kriminala, što Europska komisija prati u sklopu posebnog monitoringa (Mehanizam suradnje i verifikacije, CVM).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obećao je da će monitoring biti ukinut do kraja njegova mandata 2019. ako Komisija i države članice budu zadovoljne postignutim napretkom. U zadnjem CVM izvješću iz siječnja ove godine Komisija još nije bila zadovoljna, posebice s Bugarskom.Grabar-Kitarović kazala je da će 1. srpnja ove godine Komisija u Hrvatskoj započeti schengensku evaluaciju koja bi trebala trajati oko godinu dana, a na osnovi koje će se procijeniti ispunjava li Hrvatska sve uvjete za pristupanje Schengenu.

Provjera obuhvaća primjenu schengenske pravne stečevine u području vanjskih granica, policijske suradnje, vizne politike, sudjelovanja u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) i zaštiti osobnih podataka. Ukupna schengenska pravna stečevina obuhvaća i pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima, te se u širem smislu veže i uz funkcioniranje pravosudnog sustava općenito.

Za pristupanje Schengenu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a (države članice), na osnovi pozitivne ocjene Europske komisije da su ispunjeni svi uvjeti.Državama članicama do sada je za ulazak u Schegen trebalo tri do osam godina nakon pristupanja EU-u (Austrija i 9 država koje su u EU ušle 2004. - 3 godine, Grčka - 8 godina, Italija - 7 godina).

Bugarska je jako uspješna u korištenju EU fondova. Stopa iskorištenosti iznoi 80 posto, pa i u tome može pomoći Hrvatskoj svojim iskustvom. Grabar-Kitarović je kazala da "nije sasvim zadovoljna" povlačenjem novca iz europskih fondova u Hrvatskoj te izrazila nadu da će i Hrvatska uskoro biti jednako uspješna kao i Bugarska, koja je u razdoblju od 2007. do 2013. imala pozitivnu bilancu od 8,8 milijarda eura čiste dobiti od članstva u EU.

Bugarsko gospodarstvo također je stabilno i raste već godinama, dok je javni dug manji od 30 posto BDP-a, po čemu može biti vodič Hrvatskoj, koja je nakon više od šest godina tek izišla iz recesije, kazala je Grabar-Kitarović, istaknuvši da bi EU fondovi mogli podići rast u Hrvatskoj za preko 2 posto.Kad je riječ o bilateralnim gospodarskim odnosima, oni su "dosta skromni" i potrebno ih je unaprijediti, kazala je, napomenuvši da je Bugarska 27. partner Hrvatske u vanjskoj trgovini, a trgovinska razmjena prošle godine iznosila je svega 163 milijuna eura.

Ulaganja iz Bugarsku u Hrvatsku gotovo ne postoje, a ulaganja iz Hrvatske u Bugarsku iznosila su prošle godine 14,5 milijuna eura. Bugarski i hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za jačanje suradnje u području energetike, prometne infrastrukture, turizma, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, vojne i prehrambene industrije te poljoprivrede.

Grabar-Kitarović i Plevnelijev razgovarali su i o migrantskoj krizi i borbi protiv terorizma u svjetlu terorističkih napada u Parizu prošle godine i nedavnih napada u Bruxellesu.Suglasili su se da je potreban zajednički europski pristup i solidarnost te jačanje suradnje između nacionalnih obavještajnih agencija, kao i da treba riješiti uzroke krize na Bliskom istoku.

Grabar-Kitarović istaknula je da se sve migrante ne smije izjednačavati s teroristima te se zauzela za njihovu integraciju i edukaciju, a ne asimilaciju niti izolaciju u getima i kampovima.U bugarskim prihvatnim centrima smješteno je trenutačno oko tisuću migranata, a mjesta ima za još oko 4000. Bugarska je podigla ogradu na granici s Turskom, a planira je podići i na granici s Grčkom, te postaviti sustav za video nadzor na granici sa Srbijom.

Službeni posjet Sofiji Grabar-Kitarović počeo je svečanim dočekom na Trgu sv. Aleksandra Nevskog, gdje je predsjednica položila vijenac na spomenik Neznanom vojniku. Grabar-Kitarović i Plevnelijev obratit će se u četvrtak sudionicima bugarsko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Na Sveučilištu "Svetog Klimenta Ohridskog" predsjednica će održati predavanje posvećeno europskoj solidarnosti, a predviđen je i susret sa studentima hrvatskog jezika.Grabar-Kitarović sastat će se i s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim, a posjet Sofiji završit će susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Bugarskoj. Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev posjetio je Hrvatsku sredinom travnja 2015. godine. On je bio prvi šef države kojeg je u svojem mandatu primila predsjednica Grabar-Kitarović.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite