Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

11.2.2016

Orešković: Pri rezanju proračunskog deficita sve su opcije otvorene

Izvor: HINA

ZAGREB, 10.  veljače 2016. (Hina), Premijer Tihomir Orešković kazao je u srijedu da je prioritet smanjenje javnog duga, dok će se proračunski deficit nastojati približiti razini od tri posto BDP-a, pri čemu su sve opcije otvorene i sve karte na stolu. U vezi proračuna za 2016. godinu Orešković je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" istaknuo da je prioritet smanjiti dug, a deficit približiti što više tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). 

"Onda ćemo gledati gdje možemo povećati investicije. Tu imamo dovoljno prostora u vezi EU fondova, a s druge strane investicije će nam stimulirati rast“, izjavio je Orešković. Pri izradi proračuna, ponovio je premijer, neke stavke će se povećati, i to tamo gdje se može ostvariti vrijednost, a neki će se resori smanjivati i relocirati kako bi se proračun ojačao i stvorila neka vrijednost za državu.  Dodao je da će se pritom gledati moguće uštede u svakom resoru, kako bi se na taj način podigla efikasnost. "To nam je prioritet. Imati ćemo otvoreni dijalog sa svakim ministarstvom i gledat ćemo gdje su prilike za podići efikasnost i cijeli sustav. Sve opcije su otvorene i sve karte su na stolu“, odgovorio je na pitanje novinara što će biti s plaćama, mirovinama i socijalnim davanjima iz proračuna.  Europska komisija za ovu godinu procjenjuje rasta hrvatskog gospodarstva za 2,1 posto.  

"Aktivirat ćemo neke programe, u fokusu je otprilike 500 milijuna eura da možemo povećati i stimulirati male i srednje poduzetnike, EU fondovi, da možemo postići rast BDP-a preko tri posto", rekao je Orešković.  Naveo je i da iduće godine dolaze na naplatu velike kamate i otplate kredita, i to će, ocijenio je, biti veliki izazov. Kazao je da mu je pritom bitno podići kreditni rejting. "Ukoliko možemo podići rejting za jedan stupanj, to znači da možemo na našem dugu uštedjeti 1,5 milijardi kuna, a što će nam onda otvoriti prostor za druge investicije i smanjenje deficita“, ustvrdio je premijer. Kazao je i da će 24. veljače Komisija objaviti izvješće o Hrvatskoj u kojem će poručiti kakve su strukturne promjene nužne. "Svi ćemo gledati na koji način možemo napraviti najkvalitetniji i najefikasniji proračun", izjavio je Orešković.

Unatoč tome što su ministri na prvoj sjednici Vlade rekli da prostora za uštede nemaju, Orešković kaže da će se prostora naći. "Ne znam da baš nema prostora, više je pitanje gdje ćemo pojačati. Primjerice, ako su nam EU fondovi bitni, imamo tu 10,7 milijardi eura koje možemo povući i ja kažem tu trebamo resurse da ne ostavimo novac na stolu. Pojačati ćemo tamo gdje je to od koristi za hrvatsku ekonomiju. Negdje drugdje gledat ćemo gdje možemo smanjiti te resurse“, kaže Orešković.

Na pitanje o uvođenju poreza na nekretnine, Orešković je najavio da će se razmotriti uvođenje poreza na nekretnine koje nisu u funkciji. "Ako je to nekome stan, kuća gdje živi onda tu nećemo uvesti porez. No, ako je to zemljište, kuća, stan koji nisu u funkciji, onda ćemo tu uvesti porez. Ukoliko netko ima pet, šest ili sedam stanova, kuće, tu ćemo podići porez na nekretnine", izjavio je.

Privatizacijom treba aktivirati 500 milijuna eura 

Govoreći o privatizaciji državne imovine, istaknuo je da će se u tom području tražiti mogućnosti aktiviranja 500 milijuna eura.  „U kapitalu DUUDI-ja ima 30 milijardi eura vrijednosti hrvatske imovine. Tu sam tražio 1,5 posto, da možemo aktivirati 500 milijuna eura. Svi hrvatski građani mogu vidjeti da imamo imovinu koja nije u funkciji. To je mrtvi kapital koji se mora iskoristiti da smanjimo dug. U vezi strateških i nestrateških firmi u javnom sektoru, u ono što je strateško čak ćemo investirati. To je energetski sektor, HEP, tu možemo čak i povećati investicije i biti lideri u regiji. Ono što nije strateško, tu možemo ili poboljšati situaciju u kojoj je ta firma i gledati da pronađeno partnere koji će podići vrijednost te firme", rekao je Orešković. Na pitanje kako riješiti problem prezaduženosti hrvatskih autocesta, Orešković je kazao da su autoceste ogroman dug za Hrvatsku i da taj problem treba riješiti. "Tu su i vinjete i nekakve druge mogućnosti gdje bi mogli pojačati prihode. Vinjete su jedan model koji će se analizirati. Kroz vinjete mogli bi dobiti 30 milijardi kuna kroz nekoliko godina, ali treba dobro vidjeti koje su sve opcije. Sustav kakav je sad treba mijenjati", naveo je Orešković.  

Na pitanje hoće li se smanjivati broj županija, Orešković je kazao da to nije u fokusu, nego da je bitna efikasnost i samoodrživost. "Ako grad, županija, općina mogu same sebe financirati, onda im je to plus. Ako ne, onda ćemo tražiti druge modele", istaknuo je. Ocijenio je i da je imao odličan prvi sastanak sa sindikatima, i da su stavili sve karte na stol. U vezi dodataka na plaće od 4, 8, i 10 posto te povećanja plaća od 6 posto temeljem ugovora iz 2009. godine, Orešković je rekao da će se se vidjeti u kojem je stanju proračun te da će se pokrenuti rasprava o tim temama. "Sindikati su naši partneri i vjerujem da ćemo imati dobru suradnju s njima", izjavio je Orešković.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite