Ustavni sud: Ukidajući presudu za Fimi mediju Vrhovni sud Sanaderu nije trebao oduzeti slobodu

"Time je podnositelju povrijeđeno njegovo temeljno ustavno pravo na slobodu (u proceduralnom aspektu) koje mu je zajamčeno člankom 22. Ustava i člankom 5. Europske konvencije o ljudskim pravima", izvijestio je u ponedjeljak Ustavni sud. Prema njihovoj odluci osporeno rješenje Vrhovnog suda o produljenju istražnog zatvora prestaje važiti najkasnije 30. studenoga 2015. u ponoć ako do tog vremena nadležni sud ne donese novo rješenje o produljenju istražnog zatvora "zasnovano na dostatnim i relevantnim razlozima koji mogu opravdati oduzimanje njegove slobode", ili "novo rješenje o određivanju mjera opreza radi osiguranja prisutnosti podnositelja pred sudom, bez istodobnog oduzimanja slobode". Ustavni sud je pojasnio da je razloge kojima je nadležni sud opravdao produljenje istražnog zatvora Sanaderu u slučaju Fimi media "razmotrio u svjetlu opisane sudske prakse koja strogo odvaja paralelne kaznene postupke kad je riječ o istražnom zatvoru". Ustavni sud podsjeća da je u određivanju istražnog zatvora za Sanadera nakon ukidanja nepravomoćne presude Vrhovni sud obrazlagao kako je Sanader u istražnom zatvoru u postupku Fimi media proveo ukupno sedam mjeseci, ne uzimajući u obzir paralelne postupke (Hypo i Ina-MOL) u kojima je u zatvoru proveo ukupno 25 mjeseci. Vrhovni sud je, međutim, istodobno protumačio da to što Sanader u postupku Fimi media nije bježao iz zemlje ne može biti dostatan argument da ponovno neće pobjeći, jer je većinu trajanja tog postupka proveo u zatvoru određenom u drugim, paralelnim postupcima.  

Ustavni suci zaključuju da je riječ o pravnoj nedosljednosti, odnosno da bi vrijeme ukupno provedeno u istražnom zatvoru, ako ga se uzima kao argument u prilog tezi da postoji opasnost od bjiega, u obzir moralo uzimati i kada se utvrđuje ukupno trajanje istražnog zatvora. "Riječ je o dvama razlozima: onom da je protiv optuženika u tijeku još nekoliko kaznenih postupaka zbog istovrsnih kaznenih djela, i onom da je podnositelj u prosincu 2010. pobjegao iz zemlje. Okvirni sažetak ocjene Ustavnog suda mogao bi se svesti na zaključak: pozivanje nadležnog kaznenog suda na druge (paralelne) kaznene postupke koji se vode protiv istog zatvorenika da bi se opravdalo daljnje oduzimanje njegove slobode, a negiranje relevantnosti tih drugih postupaka kad je riječ o računanju ukupnog trajanja oduzete mu slobode nije samo pravno nedosljedno, nego je i izravno suprotno temeljnom pravilu koja se vezuje uz članak 22. Ustava i članak 5. Konvencije: presumpcija je u korist puštanja na slobodu", izvijestio je Ustavni sud. U priopćenju objavljenom na njihovoj internetskoj stranici Ustavni sud istaknuo je da "za sada nema namjeru generalno preispitati sudsku praksu koja trajanje istražnog zatvora strogo razdvaja i 'sjecka' po pojedinim (paralelnim i istodobno vođenim) postupcima, s posljedicom da bi oduzimanje slobode zbog određivanja istražnog zatvora za osobu protiv koje se ti postupci vode moglo prijeći sve zakonske maksimume i de facto trajati neodređeno dugo".