Izmjene Zakona o obnovi su kupovanje koalicije sa SDSS-om

Ako te zakonske izmjene prođu i Vladu i Sabor, Zajednica povratnika Hrvatske spremna je tražiti ocjenu ustavnosti te o svemu izvijestiti i Međunarodni sud za ljudska prava, rekao je predsjednik Zajednice Josip Kompanović u srijedu na konferenciji za novinare u Osijeku. "Prijedlog izmjena i dopuna toga Zakona već u četvrtak ide na sjednicu Vlade, a potom i u Sabor po hitnoj proceduri. Budući da je praktično obnova već poprilično završena, zaintrigiralo nas je što se događa. I ostali smo zaprepašteni", rekao je Kompanović. Tvrdi kako će se izmjenama zakona Srbima, čija je imovina stradala u "Bljesku" i "Oluji", dati znatno veća prava nego što su ih imali hrvatski povratnici čiji su domovi stradali ili uništeni u agresiji na Hrvatsku. "Ovo je drska provokacija i kupovanje glasova i koalicije sa SDSS-om“, ustvrdio je Kompanović. Podsjetio je kako su hrvatski povratnici, čije su stambene jedinice uništene ili oštećene u agresiji na Hrvatsku, temeljem Zakona o obnovi imali pravo na obnovu kuće i to 35 kvadrata za vlasnika te po 10 kvadrata po članu kućanstva, ali pod uvjetima da je obitelj živjela u tom području prije rata, da će se tamo vratiti i da nema drugu imovinu. To nije bila naknada ratne štete, kaže Kompanović, nego stvaranje minimalnih uvjeta za povratak.

Vlada Ivice Račana, pojašnjava Kompanović, 2003. godine donijela je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, kako bi se riješilo pitanje Srba kojima su kuće ili stanovi oštećeni u Bljesku i Oluji. Tim je Zakonom propisano pravo da Srbi imaju jednaka prava na obnovu kao i hrvatski prognanici koji su to pravo ostvarili temeljem Zakona o obnovi. „Međutim, iako im je obnova već bila omogućena i provedena, sada se izmjenama i dopunama Zakona o obnovi, Srbima koji su štetu pretrpjeli tijekom Bljeska i Oluje, prava proširuju na visinu i razinu naknade ratne štete, jer će pravo na obnovu moći zamijeniti u isplatu novčanog iznosa do 100.000 kuna. Na što hrvatski prognanici i povratnici, čija je imovina stradala u agresiji na Hrvatsku, nisu imali pravo“, upozorava Kompanović ustvrdivši da ZPH ne bi imala ništa protiv donošenja ovakvog Zakona, da nisu u njega zaboravili ugraditi i hrvatske povratnike.

Dodaje da predstojnica Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Mirela Stanić Popović, inače visokorangirana članica SDSS-a, "očito jako dobro zna kome će trebati dati novac" jer je procjena da će im trebati 267,3 milijuna kuna. "I što je najgore, ne traže se novci iz državnog proračuna, nego će se preraspodijeliti unutar Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Što znači da hrvatski mladi ljudi u područjima od posebne državne skrbi mogu potpuno zaboraviti proces i postupak stambenog zbrinjavanja, primjerice, darovanjem građevinskog materijala, jer će se novci utrošiti u ovu svrhu", zaključuje Kompanović.