Vijeće ministara BiH čeka odluku EU o izvozu mlijeka, ne isključuje protumjere

"Naša je zadaća bila skratiti rok za rješavanje žalbe Hrvatske sa 16. rujna za makar jedan tjedan. To je pozitivan pomak, a Stalni komitet za prehrambeni lanac i zdravlje životinja Europske komisije odluku će donijeti 9. ili najkasnije 10. rujna", kazao je Šarović novinarima nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj se raspravljalo o ovom pitanju. "Očekujemo da će tako splasnuti tenzije i špekulacije oko ovog pitanja", kazao je Šarović. Pojasnio je kako je bit prigovora Hrvatske, na popis od četiri mljekare koje su od 26. kolovoza trebale početi izvoz prerađenog mlijeka na tržište EU, mišljenje da BiH još ne ispunjava uvjete za izvoz mlijeka te da je Ured za hranu i veterinarstvo EU (FVO) trebao još jednom provjeriti stanje u mljekarama u Bihaću, Sarajevu, Livnu i Kozarskoj Dubici koje su stavljene na tzv. listu "C", što znači da mogu izvoziti termički obrađeno, no ne i svježe mijeko. "To je ono što piše u primjedbi Hrvatske", kazao je Šarović ustvrdivši pritom kako je Hrvatska zapravo zakasnila jer je prigovor podnijela deset dana nakon što je za to istekao rok. Šarović je dodao kako se u razgovoru s hrvatskim predstavnicima došlo do spoznaje da su razlozi za podnošenje prigovora ipak nešto drugačiji odnosno kako je riječ o nezadovoljstvu Zagreba sporošću u pregovorima o prilagodbi Privremenog trgovinskog sporazuma kojega BiH ima s EU kako bi se on početi primjenjivati i na Hrvatsku kao novu članicu Unije. Riječ je o raspodjeli kvota za bescarinski uvoz u BiH odnosno pravu Hrvatske da ih koristi kako i sve druge članice Unije. O tome se pak 9. ili 10. rujna u Bruxellesu neće razgovarati, ustvrdio je Šarović.Kazao je kako BiH ne bježi od obveze prilagodbe Privremenog trgovinskog sporazuma, no da pritom valja uvažavati interese i EU i BiH."Zar nije logično da ova zemlja ima svoj interes i pregovaračku poziciju i to iznese partneru, u ovom slučaju EU", kazao je Šarović pojašnjavajući kako se radi o izvozu svježe ribe, šećera i vina iz BiH, za koje Sarajevo traži bescarinski tretman.Kazao je i kako do ulaska u EU BiH zbog unutarnjeg stanja mora zaštiti petnaest ključnih poljoprivrednih proizvoda poput mesa i mlijeka."To je bitno pitanje za obranu ekonomskih interesa BiH", kazao je Šarović dodajući kako Hrvatska u BiH godišnje izvozi roba od oko milijardu eura, a BiH u Hrvatsku dvostruko manje."Od onih koji toliko trguju s BiH očekuje se da tu zemlju i uvažavaju", kazao je Šarović. Pojasnio je kako je odluka Vijeća ministara BiH da se ni o čemu neće razgovarati dok se ne riješi problem izvoza mlijeka."Pitanje adaptacije neće doći na dnevni red dok ne riješimo pitanje s mlijekom. To smo jasno rekli i (europskom povjereniku Johannesu) Hahnu", izjavio je Šarović.Novinarima je kazao i kako osobno drži da se Hrvatska zapravo boji konkurencije mljekara iz BiH, no konstatirao je kako njihovi zahtjevi za protumjere, poput blokada granice, u ovom trenutku nemaju smisla."Moj prijedlog je da kupujemo domaće mlijeko. To možemo početi raditi već danas jer ako kupujemo domaće mlijeko neće ga biti viška, a i ovih problema, i to je prava alternativa blokadi i bojkotu", kazao je Šarović.Vijeće ministara BiH u srijedu je ipak zaključilo da Ministarstvo vanjske trgovine, ovisno o odlukama koje se očekuju 9. ili 10. rujna, "predloži odgovarajuće mjere". "Nismo išli dalje i BiH će sačekati ishod sjednice", kazao je Šarović. Zaključio je kako je sada na Hrvatskoj da Europsku komisiju uvjeri u snagu svojih prigovora.