Bucalović: manje lakih zrakoplova, a više nesreća

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu najavila je preliminarno izvješće o mogućim uzrocima pada letjelice u roku od 30 dana te sigurnosne preporuke s tim u vezi, a već je potvrđeno da zrakoplov pilota Ivana Habčića nije u Civilnom registru zrakoplova RH. Glavni istražitelj za zrakoplovne nesreće Goran Strmečki rekao je za Hinu da sustav registracije zrakoplova i sva regulativa nije u ovlasti Agencije za istraživanje nesreća u zračnome, pomorskome i željezničkom prometu. "Regulativa je u ovlasti Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo iako i mi pregledavamo dokumentaciju pa ćemo i u konkretnom slučaju iz Donjeg Lapca na temelju svega dati sigurnosnu preporuku. Zasad ne mogu reći da je uzrok pada tog zrakoplova propust u nadzoru ili regulativi. Na nama je da utvrdimo sasvim konkretan uzrok pada zrakoplova i od mene nećete dobiti odgovore općenitog tipa", rekao je Strmečki.

Bucalović smatra da je sustav 'prereguliran', što uzrokuje mnoge probleme koji se odražavaju na sigurnost letova i povećan broj nesreća. "Imamo tri puta manje aktivnih aviona. Prije 15 godina tehnički pregledanih i osiguranih zrakoplova bilo je između 150 i 200, a sada ih je jedva sedamdeset. No, u registru ih ima 380, ali je većina njih trajno prizemljena jer se vlasnici više ne žele maltretirati s birokracijom", rekao je za Hinu Bucalović, dodajući da zato poneki vlasnik poleti i neregistriranim zrakoplovom. Također je rekao da je prije deset godina u Upravi za zrakoplovstvo Ministarstva prometa bilo 35 osoba koje su pokrivale sva područja zrakoplovstva, a sada se taj broj u dvjema agencijama i toj upravi povećao na 110. "Sve je postalo prekompleksno, s puno restrikcija, što je dovelo do toga da piloti bježe iz certificirane male avijacije u onu necertificiranu, za ultralake letjelice. Sada ljudi ne lete više na Piper i Cessna avionima, koji su veći i sigurniji, nego na lakšim letjelicama, proizvedenim u raznim malim radionicama, pa je jasno da se ne razvija sustav sigurnosti onako kako bi trebao", istaknuo je Bucalović.

Problem su i letačke dozvole. Zbog visoke cijene goriva, skraćuje se školovanje. Za tzv. privatnu pilotsku dozvolu treba 45 sati letenja i ona u Hrvatskoj stoji 7500 eura, a u Njemačkoj je primjerice cijena dvostruko veća. Za stjecanje LAPL-a (Light Aircraft Pilot Licence) dozvole potrebno je samo trideset sati letenja i stoji upola manje pa sve više pilota pribjegava tome, a rezultat je sve manje sigurnosti u zraku. Na pitanje o kontroli leta, tj. tko, kamo i kada leti te po kojim vremenskim uvjetima, Bucalović je odgovorio da je za male zrakoplove to isto kao u cestovnom prometu. "Mi nikome ne javljamo da ćemo sjesti u automobil i krenuti iz Zagreba u Split. Ne da nije obavezno predati plan leta, nego se on uopće nema kome predati. Logika toga je da mala letjelica ne može ugroziti nikoga, a tako je svagdje u svijetu", dodao je. Svi ti čimbenici pomalo pridonose da sigurnost u zračnom prometu malih zrakoplova opada pa je rezultat toga i stradavanje. Kako je jučer za Hinu rekla mještanka Kruga Nada Blanuša, htjela je pomoći unesrećenom pilotu, ali se odmah vidjelo da mu nema pomoći. "Voljela bih da pilota nisam ni vidjela jer će mi ta slika biti pred očima kad god iziđem u dvorište. Što da vam kažem, morala sam popiti tablete za smirenje i za srce. Dala sam policajcima plahtu da prekriju pilota. Ipak je on nečije dijete", rekla je Blanuša.