Do kraja ljeta izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima

Najavio je to potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić koji je, kao i predsjednica, današnji sastanak s predstavnicima županija, gradova i općina ocijenio kvalitetnim i konstruktivnim. Grabar-Kitarović ističe pritom važnost privlačenja sredstava iz EU fondova za razvoj brdsko-planinskih područja, a koja bi "svakako ublažila rupe koje trenutno postoje u njihovim prihodima". "Želimo potaknuti što je moguće bolje iskorištavanje tih sredstava i na taj način pridonijeti razvoju brdsko-planinskih područja i ravnomjernog razvoja Hrvatske", naglasila je. "Otvoreno smo razgovarali i o novom sustavu indeksacije razvijenosti i tome kako je utjecao na mnoge poticajne mjere koje su izgubljene, a dosad su ipak pomagale u ublažavanju negativnih demografskih i drugih trendova u tim područjima", kazala je Grabar-Kitarović nakon sastanka.

Raspravljalo se i o funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, o tome kako se jedinice lokalne samouprave nose s poreznom politikom koja utječe na njihove prihode i funkcije koje obnašaju, dodala je. Upozorila je da se prečesto govori o broju zaposlenih u lokalnoj administraciji i koliko to stoji, a zapravo bi se trebalo usredotočiti na probleme s kojima se susreću i funkcijama koje obnašaju jedinice lokalne samouprave, kako bismo doveli do ravnomjernog razvoja Hrvatske, koji je svima u interesu. "Vidjeli smo, problema u brdsko-planinskim područjima ima, a sve te trendove - od demografskih, odlaženja ljudi, do gospodarskog rasta, odnosno njegovog nedostatka i nedostatka zapošljavanja, saniranja posljedica prirodnih katastrofa - možemo preokrenuti jedino odlučnim i jedinstvenim djelovanjem svih čimbenika, od lokalne do državne razine", rekla je Grabar-Kitarović.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić naveo je da se raspravljalo i o pitanjima poreznih izmjena koje su "svakako imale utjecaj na lokalne proračune u smislu smanjenja prihoda od poreza na dohodak". Naglasio je kako se s tom mjerom išlo svjesno, zbog povećanja plaća za više od milijun građana što je, prema posljednjim izvješćima o ekonomskim kretanjima, značajno utjecalo na oporavak osobne potrošnje u Hrvatskoj i dodatno doprinijelo oživljavanju gospodarske aktivnosti i rastu BDP-a u prošloj i ovoj godini. Fokus rasprave bio je položaj jedinica lokalne samouprave u brdsko-planinskim područjima nakon nove kategorizacije prema indeksu razvijenosti, a Grčić navodi da je njezin primarni cilj bio uspostava pravednijeg sustava u kojem će se država okrenuti poticanju razvoja najmanje razvijenih područja, posebno onih razvijenih manje od 75 posto hrvatskog prosjeka. Do ljeta u saborsku će proceduru, najavio je, ići izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima kojima bi se "osigurao značajan broj poticajnih mjera, prije svega poreznih, ali i drugih specifičnih mjera kao što je prevladavanje problema čišćenja cesta u zimskom razdoblju te povećanje udjela u šumskom doprinosu lokalnih jedinica čime bi se osiguralo bolje gospodarenje šumama". Tim bi se izmjenama, pojasnio je Grčić, osigurao značajan iznos potpore za 35 jedinica lokalne samuprave koje pripadaju tim područjima nakon posljednje kategorizacije. Ta bi potpora bila manja nego sada, ali još uvijek dovoljna da se ozbiljno potakne razvoj na tim područjima, navodi potpredsjednik Vlade. Naglašava da je Vlada za iduće tri godine planirala i tzv. kompenzaciju za te manje ostvarene prihode, te da se u kontaktima s predstavnicima jedinica lokalne samouprave iz brdsko-planinskih područja došlo do zaključka da bi ta kompenzacija trebala trajati duže, najmanje četiri do pet godina te biti veća od prvotno planirane. Prijedlogom izmjena zakona idemo u susret općinama i definirat ćemo set mjera s kojima će, nadam se, biti zadovoljne, kazao je Grčić.

Grabar-Kitarović je upozorila da Hrvatska nema strategiju regionalnog razvoja te posljedično ni županijske razvojne strategije, što doprinosi činjenici da je Hrvatska "usporena" u privlačenju sredstva EU fondova. Navodi pritom kao pozitivan primjer Poljsku, koja je mnoge svoje funkcije prebacila s centralne vlasti na lokalnu samoupravu i na taj način omogućila učinkovitije korištenje sredstava iz EU fondova. Ocjenjuje kako je današnji sastanak i započeti dijalog "pravi korak" te da treba nastaviti s konkretnim razgovorima o boljoj povezanosti centralne vlasti u Zagrebu i jedinica lokalne samouprave o načinu raspodjele sredstva. "Zakonodavna nadogradnja, jači investicijski angažman u tom smislu, ali isto tako i fiskalni poticaji i privatnom kapitalu u jedinicama lokalne samouprave samo su neke od mjera o kojima treba nastaviti razgovarati", dodala je.

Govoreći o privlačenju sredstva iz EU fondova, Grčić je kazao kako ono traži i dodatni napor samih jedinica lokalne samouprave. "Morate se za te novce izboriti, ne mogu novci padati s neba. Zajedničkim angažmanom moramo uzeti te novce, jer to je ogroman potencijal za financiranje rasta u budućnosti", poručio je. Podsjetio je da je država formirala fond solidarnosti koji na godišnjoj razini iznosi 150 do 160 milijuna kuna izravno namijenjenih financiranju vlastitog udjela koji jedinice lokalne samouprave trebaju imati za projekte, kako bi im se odobrila sredstva iz EU fondova. "To je vrlo važan projekt Vlade i čekamo da započnu projekti s lokalne razine kako bi država sufinancirala 80 posto od onih 20 do 25 posto koliko iznosi vlastiti udio", kazao je Grčić. Na upit zašto gradonačelnik Čabra i pet načelnika općina nisu mogli nazočiti današnjem skupu, iako su došli na Pantovčak, Grčić je rekao da je to pitanje za protokol Ureda predsjednice Republike. "Bio je precizan popis sudionika današnjeg skupa", dodao je Grčić.