Sessa: hrvatski suci učinkovitiji od mnogih europskih kolega

"Hrvatski suci broj su zaostalih predmeta s 1,7 milijuna u 25 godina smanjili na 570.000 i unatoč tome još uvijek više rade od kolega u nekim drugim europskim zemljama. Sudac u Hrvatskoj na građanskom odjelu godišnje odradi čak 300 predmeta, a isti sudac u Helsinkiju 66, skoro pet puta manje", kazao je Sessa u razgovoru za Hinu. Otkriva i da drugostupanjski sud u Helsinkiju ima 60 sudaca na građanskom odjelu i isto toliko savjetnika koji zajedno godišnje rješavaju 4000 predmeta, dok usporedbe radi Županijski sud u Zagrebu s 40 sudaca godišnje rješava nevjerojatnih 16.000 predmeta.

'Bogatija društva imaju stabilniji pravosudni sustav'

"Pitanje je može li se u masi tolikih predmeta postići kvaliteta i mogu li se suci dovoljno posvetiti svakom problemu do u detalje. Upravo zato mi nekada imamo brzinu u kojoj onda dolazi do grešaka koje se ispravljaju. Zato nam postupci duže traju nego što bi trebali. Naravno, ima tu i subjektivnih razloga jer njih nikada ne možemo isključiti, ali mislim da bi trebali tome posvetiti više pažnje jer nije sve u brzini, no ako želimo brzinu onda moramo nešto učiniti na smanjivanju priljeva predmeta u sudove", smatra Sessa. Mišljenja je da treba pronaći određene alternativne načine pristupa tom problemu i težiti stabilnijem društvu. Dodaje kako su sve komparativne analize pokazale da bogatija društva imaju stabilniji pravosudni sustav upravo zbog manjeg priliva na sudove, a građani u pravilu nisu prisiljeni ići pred sud. Podsjeća da su normativi predmeta u Hrvatskoj daleko veći nego u drugim zemljama EU pa tako suci građanskih odjela godišnje trebaju riješiti 300 predmeta, a kazneni suci 150. Najvećim problemom hrvatskih sudaca smatra zakonodavni "stampedo" koji od njih svakodnevno zahtjeva da proučavaju donošenje novih propisa koji se donose "kao na tvorničkoj traci bez da se promisli koji su njihovi dometi".

'Ljudi često ne vide da su suci dobronamjerni'

Osim što suci imaju veliki broj predmeta u radu pa ih ne mogu rješavati brzinom koju građani zahtjevaju, kao problem vidi i odugovlačenje donošenja ključnih zakona kojima bi se poboljšao položaj sudaca, umjesto da se na njih prebacuje odgovornost za neefikasnost i nedjelotvornost sustava. "Postoji jedno opće nerazumijevanje društva u odnosu na ulogu i poziciju sudaca. To je jedan od najvećih problema i mislim da naše društvo nije senzibilizirano sa svim bitnim pitanjima koja se tiču sudstva. Ljudi često ne vide da su suci dobronamjerni i da samo žele uvesti rješenja koja će poboljšati sustav, a onda shodno tome zaštititi i prava te interese građana Hrvatske. To je nešto što ne možemo nikako 'probiti'. Uvijek se smatra da smo mi nekakvi oponenti, a u stvari ne želimo ništa kočiti već samo želimo da sustav funkcionira najbolje što može jer to nije samo interes svih već i nas sudaca. Mi isto želimo raditi u uređenom sustavu", otvoreno tvrdi Sessa. Podsjeća kako je prijašnjih godina "svaki treći građanin vodio nekakav spor na sudu". Sessa kaže kako je njegovo osobno mišljenje da su suci zapravo još uvijek žrtve jer s jedne strane žele precizan sustav koji neće dozvoliti nikakvu kreativnost, dok s druge strane postoji apsolutno nepovjerenje zbog čega se sve njihove odluke provjeravaju deset puta. "Znači mi imamo takav sustav da svaka pojedinačna odluka do konačnosti doživljava nebrojeni broj provjera. I sada je naravno još tu uveden i Ustavni sud tako da mi nikada ne možemo znati kada je stvar gotova i to nas strašno opterećuje", rekao je. Upitan koliki je postotak predmeta koji se s viših sudova vraćaju na ponovno suđenje nižim sudovima Sessa je kazao da se ne radi o velikom postotku jer ih se 'vrati' tek tri do pet posto, a smatra i da bi za ubrzavanje rješavanja velikog broja predmeta u jednostavnijim slučajevima trebalo uvesti suđenje bez rasprava i 'on line' putem.