HDZ: Treba nam zakon o 'odmorima u Vladi' i uređaj koji bi ih bilježio

Ključni problemi u cestovnom prometu su zapošljavanje vozača na crno, lažiranje tahografa, ucjenjivanje na plaćama i izostanak inspekcijskog nadzora, istaknuo je HDZ-ov Josip Borić. "Uz neodmorene radnike nerijetko se zapošljavaju ljudi u mirovini, ali i oni koji nemaju iskustva jer iako imaju potrebnu kategoriju, većinu radnog vijeka proveli vozeći druga prijevozna sredstva poput kamiona. Radi se na crno, sklapaju se fiktivni ugovori, a nakon 12 sati rada kod svojeg poslodavca i prijevoza na redovitim linijama nakon čega bi trebali uzeti odmor, prijevozničke tvrtke angažiraju iste ljude da voze turiste, umirovljenike, školsku djecu na ekskurzijama, nerijetko i noću", upozorio je Borić.

Treba nam prije svega nedvosmislena odredba zakona koja onemogućava zlouporabe, treba nam dobro organizirana Uprava za cestovni promet u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, te dobro ustrojena Inspekcija cestovnog prometa koja će povećati broj nadzora, poručivali su iz redova HDZ-a. Iznesen je i podatak Sindikata vozača cestovnog prijevoza da, prema propisima, dopušteni mjesečni fond sati za vozače iznosi 184 sata, nakon kojih bi trebao slijediti jedan tjedan odmora, no oni često odvoze i do 250 sati mjesečno. Tu su maksimalno ugroženi putnici, naglasio je Borić.

Predstavnicima Vlade žestoko je zamjerio jer se nisu pojavili predstaviti zakon poručivši kako bi trebalo donijeti "zakon koji bi govorio odmorima u Vladi, ali i uređajima koji bi to bilježili". I SDP-ov zastupnik Damir Rilje čudio se izostanku predstavnika Vlade od kojeg je, kazao je, očekivao uvodno izlaganje. "Kvalitativno bi trebalo poticati mogućnost da se praćenje aktivnosti vozila i mobilnih radnika na vozilima može što više i što bolje automatizirati, digitalizirati i što kvalitetnije pratiti radi i sigurnost prometa, ali i radi što boljeg korištenja radnog vremena mobilnih radnika i radi praćenja i točnog izračuna i kvalitetnog izračuna odgovarajućih plaća mobilnih radnika, te radi kakvoće obavljanja linijskog prijevoza", rekao je Rilje. "Posla za vozače u inozemstvu ima, a evo kod nas je situacija još uvijek takva da posla nema, a oni koji rade bivaju iskorištavani od poslodavaca koji nastoje što prije steći osobnu dobit time da se zapravo igraju sa analognim tahografima, s premještanjem ljudi iz kamiona na autobus, s autobusa na kamion ili s kamiona na kamion i time izigravaju pozitivne zakonske propise", upozorio je HDSSB-ov Boro Grubišić.

Izmjenama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu kojim se usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, trebala bi se postići puna harmonizacija u području socijalnih uvjeta i zaštite mobilnih radnika u cestovnom prijevozu. Zakonom se utvrđuju pravila o radnom vremenu, odmorima i trajanju radnog tjedna te prekršajne odredbe.

Sabor je također raspravio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2013. Prema njemu ukupna vrijednost robnih zaliha 31. prosinca 2013. godine iznosila je 333 milijuna kuna, a vrijednost skladišta 110 milijuna kuna. U strukturi robnih zaliha strateške zalihe su zastupljene sa 99 posto, a tržišne sa jedan. Ukupna potraživanja na taj dan iznosila su 381 milijun kuna, od čega se najveći dio, i to 118 milijuna kuna, odnosi na zatezne kamate, 108 milijuna kuna na kratkoročna potraživanja od kupaca, a 63 milijuna kuna na dugoročna potraživanja. Ukupne obveze na dan 31. prosinca 2013. iznosile su 214 milijuna kuna od čega se 213 milijuna kuna odnosi na obveze za zajmove tuzemnim bankama. "Ovo je skraćeno izvješće koje više skriva nego otkriva. Robne zalihe su socijalna samoposluga za odabrane", ustvrdio je Laburist Dragutin Lesar. Izvješće je "skučenim" i "skromnim" nazvao i HDZ-ov Đuro Popijač koji je zamjerio premalom broju podataka o načinu upravljanja robnim zalihama. "Govoriti o stanju robnih zaliha i 2013. godini, to je lanjski snijeg", rekao je Popijač.