Odbor za vanjsku politku EP-a izglasao izvješća o napretku kandidatskih zemalja

Prihvaćena izvješća upućena su kao prijedlozi rezolucija na izglasavanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ožujku u Strasbourgu. U izglasani prijedlog rezolucije za Srbiju nije ušao prijedlog hrvatskih zastupnika iz redova Europske pučke stranke (EPP) da se Srbiji kao uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava postavi izmjena zakona o suđenjima za ratne zločine kojim se Srbija proglasila nadležnim za suđenja za sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Izvjestitelj za Srbiju David McAllister (CDU/Njemačka) rekao je prije glasovanja da su se na sastanku zastupničkog kluba EPP-a dogovorili, na traženje hrvatskih zastupnika, da se od Komisije zatraži da analizira taj srbijanski zakon i vidi je li on u skladu s općeprihvaćenim standardima kaznenog i međunarodnog prava. Ako takav zahtjev podrže i ostali zastupnički klubovi, on može ući u rezoluciju kao usmeni amandman prilikom glasovanja na plenarnoj sjednici. U ponedjeljak navečer zbog amandmana o tom zakonu, zastupnik Andrej Plenković oštro je napao predstavnika Komisije. "Da budem kristalno jasan, stajalište Europske komisije jest da bi uvjetovanje u ovom trenutku otvaranja poglavlja 23 bilo štetan presedan, jer u tom području nema europske pravne stečevine", rekao je Simon Mordue, direktor u Općoj upravi za susjedsku politiku i proširenje, dodajući da ne bilo u redu tražiti od Srbije da "promijeni zakon koji je vrlo sličan zakonima koji se primjenjuju u nekoliko država članica, poput Belgije, Češke, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburgu, Nizozemske, Španjolske, Švedske i Velike Britanije". "Od Komisije sam očekivao da napravi nešto više od domaće zadaće. Mislim da se navedeni primjeri ne mogu odnositi na kvazi-univerzalnu jurisdikciju koju je Srbija proširila samo na zemlje bivše Jugoslavije. To je vrlo negativan način objašnjavanja što je to univerzalna jurisdikcija. Zatražit ću od vas da se ubuduće suzdržite od miješanja ne samo dvije različite vrste voća, nego od miješanja vrlo različitog voća i povrća", uzvratio mu je Plenković. Plenković je u utorak najavio da će pisati pismo povjereniku za susjedsku politku i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu u kojem će izraziti nezadovoljstvo istupom Morduea i zatražiti da Komisija detaljno prouči taj problem jer "očito da ga na shvaća". Zastupnik IDS-a Ivan Jakovčić rekao je da su se eurozastupnici iz HDZ-a u raspravi o Srbiji ponašali "nespretno". "No, uvjeren sam da će postignuti kompromis dati rezultate jer se ne može jedna kandidatska zemlja blokirati na takav način". U izglasanom izvješću prihvaćeni su amandmani hrvatskih i drugih zastupnika u kojem se od Srbije traži da učini više na istraživanju sudbine nestalih. U jedan od kompromisnih amandmana ušao je amandman hrvatskog zastupnika Tonina Picule (SDP) u kojem se od Srbije traži da "u potpunosti i konstruktivno provede bilateralne sporazume sa susjednim zemljama te riješi otvorena bilateralna pitanja". Također je naglašena važnost poboljšanja provedbe Sporazuma EU-Srbija o stabilizaciji i pridruživanju te potreba aktivnog i konstruktivnog pridonošenja napretku BiH prema europskim integracijama. Odbor je naglasio kako Srbija mora bolje uskladiti vanjsku i sigurnosnu politiku s pripadajućom politikom EU-a, te izrazio žaljenje što Srbija nije uspjela napraviti isto po pitanju nametnutih sankcija Rusiji. Kosovo U izvješću za Kosovo pozvane su one zemlje članice, njih pet, koje još nisu priznale neovisnost te države, da to učine što prije. Zastupnici su istaknuli da prioriteti nove kosovske vlade trebaju biti usmjereni na osnaživanje vladavine prava, osiguranje neovisnosti sudskog sustava te na učinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Crna Gora U izvješću se pozdravlja i pohvaljuje napredak Crne Gore, jedine zemlje iz procesa proširenja koja otvara i zatvara pregovaračka poglavlja. Zastupnici međutim spominju i da je potreban napredak u borbi protiv korupcije, osiguravanje neovisnosti pravosuđa i jamčenje slobode medija. Također su zabrinuti nedostatkom ozbiljnih napora u rješavanju problema nekažnjavanja u slučajevima ratnih zločina. MAKEDONIJA Članovi odbora predlažu da EP po deveti put pozove Vijeće EU-a da bez odgode odredi datum za početak pregovora s Makedonijom, koja kandidatski status ima od 2005. godine, ali je blokirana zbog protivljenja Grčke, koja smatra da ime Makedonija pripada njezinoj baštini. Zastupnici ističu da pitanje imena zemlje ne bi smjelo biti prepreka za otvaranje pregovora te pozivaju EU da se aktivnije uključi u rješavanje toga pitanja. Izražena je zabrinutost zbog izostanka dijaloga između vlasti i opozicije, koji su pozvani da osiguraju konstruktivnu političku klimu.