Sljedeći tjedan u Europskoj uniji

Komisija će u petak, 27. veljače predstaviti zimski ekonomski paket, koji uključuje 28 izvješća s analizom ekonomskih politika u svim zemljama članicama EU-a te u eurozoni u cjelini. Paket sadrži i dubinske analize makroekonomske situacije u 16 zemalja članica koje imaju makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je u skupini s Italijom i Slovenijom, koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže. To je drugi put da se za Hrvatsku provodi dubinska analiza zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U ožujku prošle godine Komisija je nakon dubinske analize u Hrvatskoj utvrdila prekomjerne makroekonomske neravnoteže, zbog velikog inozemnog duga, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države. Postupak makroekonomskih neravnoteža ima preventivnu i korektivnu dimenziju. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje a Komisija može nametnuti financijske sankcije do 0,1 posto BDP-a, ali samo za članice eurozone. Razlog za kaznu nisu same neravnoteže već izostanak mjera da se one isprave.

Neravnoteže se utvrđuju na temelju skupa pokazatelja kojima EK mjeri "unutarnju i vanjsku konkurentnost" zemalja EU-a. Obuhvaćaju, između ostalog, višak odnosno manjak u bilanci plaćanja, stanje međunarodnih ulaganja, udio u svjetskom izvoznom tržištu i dug privatnog sektora i opće države. Zimski ekonomski paket dio je Europskog semestra, i ovo je prvi put da Komisija objavljuje zimski ekonomski paket u ovom obliku, s izvješćima za svaku zemlju. Ranije su se izvješća objavljivala zajedno sa specifičnim preporukama za svaku zemlju, a sada se radi tri mjeseca prije objavljivanja preporuka kako bi se svim stranama, Komisiji, Vijeću i zemljama članicama dalo više vremena za raspravu.

Ekonomski paket dio je novog pristupa Europske komisije u ekonomskoj i socijalnoj politici koja počiva na tri stupa: poticanju investicija, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti. Kao dio toga paketa, Komisija će objaviti svoju odluku o prekomjernom proračunskom deficitu u Francuskoj, Italiji i Belgiji. One su u studenome prošle godine dobile dodatni rok učine napore na smanjenju proračunskog deficita ispod tri posto. U srijedu će Komisija objaviti prijedlog Okvirne strategije za uspostavu energetske unije, koja bi EU trebala učiniti otpornijom na moguće prekide isporuke energije, povećati konkuretnosti i sniziti cijene energije za potrošače. U ponedjeljak i utorak Odbor za vanjske poslove bavit će će zemljama iz procesa proširenja.

Rasprava u drugom čitanju predviđena je za izvješća o napretku Crne Gore, Makedonije, Srbije i Kosova u ponedjeljak, a glasovanje u utorak. Nakon toga izvješća se kao prijedlozi rezolucije šalju na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati u ožujku. U utorak će izvijestitelji za Bosnu i Hercegovinu i Albaniji predstaviti prijedlog izvješća za te zemlje nakon čega će uslijediti rasprava u prvom čitanju. Na izvješće o napretku Srbije, brojne amandmane podnijeli su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u kojima se traži da da Srbija učini više na otkrivanju sudbine nestalih, pusti na slobodu branitelja Veljka Marića, da omogući pristup arhivima bivše Jugoslavije te predlažu da EU Srbiji, kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23, postavi i povlačenje zakona o nadležnosti za ratne zločine kojim je Srbija sebi dala za pravo da sudi za slučajeve ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.

Odbor za vanjsku politiku trebao bi glasovati o mišljenju na prijedlog Uredbe Europske komisije kojom se Bosni i Hercegovina suspendiraju trgovinske povlastice jer još uvijek ne pristaje na prilagodbu trgovačkog režima s obziroma na ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema prijedlogu Uredbe trgovinske povlastice bi se obustavile 1. siječnja 2016. godine, ako BiH do kraja ove godine na zaključi sporazum o prilagodbi trgovinskog režima s EU-om zbog ulaska Hrvatske.

U srijedu će se u Bruxellesu na jednodnevnoj plenarnoj sjednici okupiti svi zastupnici Europskog parlamenta. Na dnevnom redu je rasprava o prijedlogu Okvirne strategije za energetgsku uniju, ishod neformalnog summita EU-a, održanog prošlog tjedna te rasprava o aktivnostima Europske središnje banke. U raspravi će sudjelovati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, Europskog vijeća Donald Tusk, potpredsjednik Komisije za energiju Maroš Šefčovič i predsjednik ECB-a Mario Draghi. Kroz tjedan će parlamentarni odbori raspravljati o raznim temama, među inim, o novom prijedlogu sustava EU-a za korištenje registra o putnicima u zračnom prometu te o najovijem razvoju događaja u eurozoni i dogovora s Grčkom. Prema dogovoru od petka, Grčka do ponedjeljka navečer mora predstaviti popis reformi koje namjerava poduzeti kao uvjet za nastavak programa financijske pomoći toj zemlji. Ako grčki popis dobije zeleno svjetlo, ministri financija trebaju formalno odobriti produljenje programa, što se može obaviti i telefonskom sjednicom. Bude li većih primjedbi na grčki dokument ne može se isključiti ni mogućnost novog sastanka euroskupine.