Vlasnička struktura i nesigurnost novinara za vlastiti posao prepreke integritetu novinarstva

Leković je na predstavljanju knjige izložio glavne zaključke istraživanja o stanju medija i novinarstva u Hrvatskoj. Projekt je, osim Hrvatske, obuhvatio i istraživanje u Albaniji, BiH, Makedoniji i Srbiji. Kazao je da u Hrvatskoj u nekim slučajevima nema ni načina kako provesti odredbe medijskih zakona te da ne postoje sankcije za prekršitelje. Znatan nedostatak je i nepostojanje medijske strategije, rekao je. Govoreći o vlasništvu nad medijskim kućama, rekao je da, čak i u slučajevima kad se znaju formalni vlasnici, nerijetko ostaje nejasno tko u biti upravlja njima. Smanjenje PDV-a za dnevne novine najviše koristi je donijelo vlasnicima, a ne novinarima i medijima, ustvrdio je.

Problematično je i obrazovanje novinara pri čemu se ne razvijaju njihove kritičke i analitičke sposobnosti, rekao je. Novinari su u stalnoj nesigurnosti gubitka radnog mjesta ili rade na temelju kratkoročnih ugovora, naveo je Leković. Nerijetko su urednici produžene ruke vlasnika, a ne prvi među jednakima, rekao je. Brankica Petković iz Mirovnog instituta u Ljubljani, nositelja izrade projekta, ustvrdila je da mediji u zemljama obuhvaćenim istraživanjem uglavnom nisu u službi javnosti nego služe privatnim i partikularnim interesima te su korumpirani. Time uništavaju demokraciju i život u vlastitim državama, ustvrdila je.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka se složio s ocjenom da su mediji sve manje u službi javnosti dodajući da je novinarstvo na najnižim granama u proteklim desetljećima, i to posebno u tiskanim medijima. Očito je da u vlasti nema dogovora kako bi medijska strategija trebala izgledati pa se ona ne donosi, kazao je. HND pokušava, zajedno sa sindikatom, štititi prava novinara, rekao je. Duka je ustvrdio da je Vijeće za medije uspostavljeno ali da ne djeluje te ocijenio da samoregulatorno tijelo HND-a, Vijeće časti, aktivno djeluje, ali je utjecaj mjera koje donese nedovoljno snažan. Ustvrdio je i da jača sudska represija protiv novinara, čemu je doprinijelo i uvođenje kažnjivog djela sramoćenja u kazneni zakon. Kolumnist "Novog lista" i bivši glavni urednik Branko Mijić kazao je da vlasništvo medija odlučuje o tome kakav će biti medijski integritet ali da i novinari te urednici mogu bitno pozitivno utjecati na integritet. U Hrvatskoj vlasnicima medija to najčešće nije osnovni posao, kazao je Mijić ističući da oni ne bi smjeli ulaziti u uređivačku politiku, uz ocjenu da to danas baš i nije tako.