Mediji, zakonodavci, političari: brana protiv ekstremizma u Europi

Napadi na židove u 2014., poput četversotrukog ubojstva u muzeju u Bruxellesu ili ubojstvo troje školaraca i njihova učitelja u židovskoj školi u Toulouseu, jačanje protuuseljeničkih stranaka u europskim državama, protuislamski marševi u Dresdenu govore o porastu netrpeljivosti prema drugima i drugačijima. Nedavni napadi u središtu Pariza upereni protiv slobode govora i ubojstvo četiriju židova ukazuju na nužnost hitnog traženja praktičnih rješenja za porast mržnje i vjerskog radikalizma.

Četvrti Međunarodni forum "Neka živi moj narod", na kojem je sudionik i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, organiziran je u tri panela. Leko je na rubu foruma održao odvojene bilateralne sastanke s čelnicima Parlamenta Češke – predsjednikom Senata Milanom Štechom i predsjednikom Zastupničkog doma Janom Hamačekom. Štech je izrazio zahvalnost predsjedniku Sabora što je podržao Deklaraciju o borbi protiv antisemitizma i drugih oblika zločina iz mržnje. Sudionici prvog panela, među kojima je bio francuski filozof Bernard-Henri Levy, raspravljali su o manipulaciji i korištenju tradicionalnih medija i društvenih mreža za promicanje ekstremističkih i političkih ideologija. Odgovornost je novinara izbjeći da posluži kao kanal za poticanje govora mržnje, netrpeljivosti i stigmatiziranje manjina.

Koliko su djelotvorni zakoni demokratskih društava u borbi protiv semitizma, rasizma i govora mržnje bila je tema drugog panela u kojem su sudjelovali međunarodni stručnjaci i profesori za ljudska prava te povjerenica Europske komisije za pravosuđe, potrošače i rodnu ravnopravnost Vera Jourova. Svakome panelu prethodio je kratak film kao poticaj za raspravu, a panel o pravosuđu sadržao je isječke nastupa člana ekstremističke stranke u Mađarskoj i svjedočenje žene koja je otkrila da se policija smijala njezinoj prijavi da su joj djeca izložena prijetnjama. Predsjednik Europskog židovskog kongresa Moshe Kantor rekao je na konferenciji za novinare da su židovi uz Rome najizloženiji fizičkoj prijetnji u Europi. Ekstremističkim političkim strankama i pokretima raste popularnosti u Europi suočenoj s krizom.

Odgovornost političara u borbi protiv širenja ekstremističkih ideologija bila je tema trećeg panela.Videoisječci koji su mu prethodili sadržali su izjavu nizozemskog političara Geerta Wildersa da islam nije religija mira i izjavu počasnog predsjednika francuske Nacionalne fronte da je za čin masovnog ubojice Andersa Breivika odgovornija norveška vlada u svom pristupu prema masovnom useljavanju. U raspravi je sudjelovalo nekoliko predsjednika parlamenta, među kojima predsjednik turske Nacionalne skupštine Cemil Cicek te predsjdnik Knesseta Yuli-Yoel Edelstein. Glavni organizator foruma je Europski židovski kongres (ECJ), osnovan 1986., koji zastupa interese oko 2,5 milijuna židova u Europi s ciljem da osigura njihov kontinuiran razvoj uz očuvanje njihove baštine i bori se protiv antisemitizma i ksenofobije.

Brojne su studije pokazale da danas, 70 godina nakon oslobođenja nacističkih koncentracijskih logora i logora smrti protužidovski osjećaj jača u Europi. Predsjednik ECJ-a, Moshe Kantor, koji je uvelike je pridonio obnovi židovskog života u Europi, upozorio je na konferenciji za novinare da brojni židovi danas ponovno razmišljaju o iseljavanju iz Europe. Prag kao domaćin foruma odabran je jer su židovi utisnuli dubok pečat tome gradu koji su počeli naseljavati od 10. stoljeća i koji je važan u njihovoj povijesti, kulturi i umjetnosti. Židovska zajednica izgradila je vlastitu četvrt, geto, koji je u 19. stoljeću službeno povezan s Pragom i preimenovan u Josefov, u čast cara Josipa II., reformista koji je zakonom o toleranciji prava židova izjednačio s pravima ostalih državljana. U Pragu je bila sagrađena prva sinagoga u središnjoj Europi, u 13. stoljeću, a neki od istaknuih židova bili su duboko vezani za taj grad, primjerice češki pisac Franc Kafka koji je stekao međunarodni ugled. U utorak će Forum završiti Okruglim stolom za predsjednike parlamenata, a nakon zatvaranja Foruma slijedi komemoracija za žrtve Holokausta u bivšem nacističkom koncentracijskom logoru Terezin.