DHK: Počele isplate naknada autorima za posudbe u knjižnicama

Zasad je isplaćeno prvih pedeset naknada, što će se nastaviti sve dok se ne isplate svima koji su ostvarili to pravo. Za autore će biti isplaćeno 1.75 milijuna kuna - piscima oko 800 tisuća kuna, prevoditeljima 539 tisuća kuna, ilustratorima oko 190 tisuća kuna, a administrativni troškovi su 250 tisuća kuna. Najveći iznos koji je dobio neki autor nešto je manji od 20 tisuća kuna. Prema pravilniku maksimalan iznos je 40 tisuća, a minimalni sto kuna, što je povećano nakon što se zaključilo da bi za isplatu ranije dogovorenih 50 kuna bili veći troškovi od koristi za autore.

U DHK-u nisu željeli govoriti o pojedinim iznosima, no na stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice objavljena je ljestvica najposuđivanijih djela - na vrhu je prevoditeljica Vesna Valenčić (s više od 25 tisuća posudbi), ilustrator Tomislav Tomić (više od 20 tisuća) i prevoditeljica Mirna Čubranić (oko 18 tisuća). Među prvih petnaestak na ljestvici autori su lektirnih naslova, Ivana Brlić Mažuranić, August Šenoa, Miroslav Krleža, Mato Lovrak, a od suvremenih autora Pavao Pavličić, Sanja Pilić, Miro Gavran i Hrvoje Hitrec. Od prevoditelja tu su Zlatko Crnković, Aleksandra Mihaljević-Barlović, Damir Biličić, Dragana Grozdanić, te ilustratori Pika Vončina, Stjepan Bartolić i Niko Barun.

Ukupni iznos naknade koji pripada autorima dijeli se s ukupnim brojem posudbi u županijskim narodnim knjižnicama, njih dvadeset, te se množi s brojem posudbi pojedinog autora. Za autore je to sto posto iznosa, prevoditelje 40 posto, a ilustratore deset do pedeset posto ovisno o tome je li djelomično ili potpuno ilustrirano djelo. Jedinična cijena posudbe je 1,49 kuna. Svi neisplaćeni iznosi idu u poseban fond za razvoj djelatnosti, gdje je zasad oko 219 tisuća kuna, o čemu odlučuje odbor u kojemu su predstavnici Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca i ULUPUH-ove sekcija za ilustraciju. Pravo na naknadu ima 2055 autora, no dosad su prikupljeni podaci za njih 800 do 900, jer se moraju prikupiti podaci i za nasljednike preminulih autora, koji to pravo imaju 70 godina nakon njihove smrti, rekla je tajnica DHK-a Ružica Cindori.

To je veliki korak za hrvatske autore, ali i Hrvatsku jer se to pravo dosad ostvaruje u samo 32 zemlje, među kojima nisu, primjerice, Bugarska, Rumunjska i Švicarska, dodala je. Božidar Petrač, predsjednik DHK-a ustvrdio je kako je to bio težak i dug posao zato što su ga radili prvi put. Kada smo tražili ZAMP, koji ima iskustva, da nam u tome pomogne odbio nas je, vjerojatno smatrajući da je to premalen novac, pa smo za suradnika pronašli udrugu ZANA (Udruga za zaštitu prava nakladnika), rekao je. Krajem prošle godine DHK je s Ministarstvom kulture potpisao ugovor na temelju kojega će se osigurati isti iznos za posudbe u 2014. godini.