VLADA: Oprost dugova najsiromašnijima

Oprost dugova nasiromašnijim građanima je veliki projekt u koji vlada ulazi svjesna teškog stanja dijela građana koji su blokirani duže od godinu dana, a u blokadi najčešće nisu završili svojom krivnjom već zbog dugotrajne gospodarske krize, ističe ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić . "Potpisivanje sporazuma ustvari je novi početak za oko 60.000 građana koji bi trebali dobiti novu priliku", istaknula je. Naglašava da je riječ o dobrovoljnom sporazumu kojem će pristupiti banke, teleoperateri i, u ovom trenutku, četiri velika grada.

Upozorila je kako se radi o jednokratnom otpisu dugova, pa se ne može očekivati da će Vlada ponoviti takvu mjeru. Kriteriji za oprost dugova su socijalni i prilagođeni najugroženijim građanima - oprostom su obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2.500 kuna, odnosno za samca 1250 kuna. Osim toga, ne smiju imati dodatne ušteđevine ni imovine. Dugovi se otpisuju za građane koji su blokirani duže od godinu dana, a otpisuje se do 10.000 kuna plus 25.000 kuna dugova kod poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu.

I premijer Zoran Milanović naglašava kako se nije išlo "preko koljena", donošenjem zakona, već dogovorom. Sanacija banaka ubuduće na teret vlasnika i vjerovnika Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava čija je glavna ideja da se trošak sanacije s poreznih obveznika preseli na vlasnike, dioničare i vjerovnike. "Osim što se radi o usklađivanju s europskim zakonodavstvom, ovaj zakon je jasna poruka da sanacije kreditnih institucija ubuduće više neće teretiti državni proračun odnosno porezne obveznike nego vlasnike, dioničare i vjerovnike", rekao je ministar financija Boris Lalovac.

Prema podacima koje je iznio, od 1995. do 2000. godine, iz državnog proračuna je za sanaciju šest poslovnih banaka izdvojeno 18 milijardi kuna. Kroz razne prodaje imovine vraćeno je između 7 i 8 milijardi kuna tako da su porezni obveznici za neto sanaciju platili oko 10 milijardi kuna. Od 2000. godine, kada je ukinut zakon o sanaciji i osnovana Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), isplaćeno je oko 200 tisuća štediša s ukupnim iznosom od oko 5 milijardi kuna, kaže Lalovac.

Prema Vladinu prijedlogu, sanacijska tijela u Hrvatskoj koja su ovlaštena za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata su Hrvatska narodna banka (HNB) za kreditne institucije i grupu kreditnih institucija, Hrvatska agencija za nadzor financijski usluga (Hanfa) za investicijska društva, grupu investicijskih društava, i financijske institucije za koje je nadležan i DAB. Postupak sanacije predviđen je samo za onu instituciju za koju je utvrđeno da propada ili je vjerojatno da će propasti, za koju sve druge mjere iz nadležnosti supervizora ili mjere privatnog sektora nisu dovoljne da bi se institucija financijski oporavila i ako je procijenjeno da je sanacija te institucije u javnom interesu.

Za financiranje sanacije, prema prijedlogu se uspostavlja sanacijski fond kojim upravlja DAB. Sredstva sanacijskog fonda prikupljat će se propisanom dinamikom kako bi se postigla ciljana razina koja do 31. prosinca 2024. mora doseći iznos od najmanje jedan posto iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Hrvatskoj, prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.

Premijer Milanović na početku je današnje sjednice predsjedniku na odlasku Ivi Josipoviću izrazio zahvalnost, a novoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović zaželio dobrodošlicu. "Bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću koji je po mišljenju svih nas časno i na uzor obavljao dužnost predsjednika Republike Hrvatske još jednom izražavamo svoju zahvalnost, a novoj predsjednici želimo dobrodošlicu i s njom ćemo surađivati u okviru zakona, kao i do sada. Na tome smo striktni, tako funkcioniramo i tako će biti ubuduće", rekao je Milanović. Istaknuo je da kao premijer poziva i stoji na raspolaganju novoj predsjednici svakoga četvrtka, odmah nakon inauguracije, za razgovor i informaciju o tome što je vlada radila u protekle tri godine i što će raditi u sljedećih godinu dana. Što se tiče predsjedničine želje za preseljenjem rezidencije u Visoku ulicu u Zagrebu, rekao je da Vlada toj želji "teško može ne udovoljiti". "Što se nas tiče, ta selidba može započeti odmah iza inauguracije, praktički prvi dan. Ako je to u duhu štednje za koju se zalaže vlada, tim bolje", rekao je Milanović.

Koncesija za Kupare Vlada je u Sabor uputila prijedlog odluke o davanju suglasnosti na donošenje obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjeli koncesije na pomorskom dobru, u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže, radi realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari. Prijedlog o davanju suglasnosti upućuje se u Hrvatskom saboru radi davanja suglasnosti, kako bi se obvezujući krug natječaja za Kupare mogao raspisati za koncesijsko razdoblje od 99 godina.

Na zatvorenom dijelu sjednice ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak imenovan je predsjednikom pregovaračkog tima za pregovore s ovlaštenicima dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, a predsjednica uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić zamjenicom predsjednika i operativnom voditeljicom.