Proračun 2015.: planirani deficit 12,5 milijardi kuna

Tako bi planirani proračunski manjak pao s ovogodišnjih 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,8 posto u 2015. Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok za 2016. Vlada predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto. Najznačajniji pozitivni doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od rasta izvoza, za 3,6 posto, te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto. Na visinu prihoda i rashoda proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. U proračunu će se iskazati transfer HZZO-a u iznosu od 2,4 milijarde kuna, a ukupni proračuna HZZO-a iznosit će 22 milijarde kuna, uz posebni račun u Hrvatskoj narodnoj banci.

Prihodi i rashodi državnog proračuna za 2015. nisu izravno usporedivi s prethodnim godinama zbog promjene obuhvata. Ministar financija Boris Lalovac tumači da se kod proračuna za 2015. po prvi puta striktno poštuje Zakon o proračunu, po kojem su vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika sastavni dio proračuna i u njega se uplaćuju, što do sada nije bio slučaj. Javni dug iduće godine 81,6 posto BDP-a Proračunski rashodi planiraju se u ukupnom iznosu od 119 milijardi kuna, a najznačajnija smanjenja prema limitima bilježe ministarstva obrane (142 milijuna kuna), unutarnjih poslova (103 milijuna), gospodarstva (167 milijuna), poljoprivrede (157 milijuna), pomorstva, prometa i infrastrukture (174 milijuna), znanosti, obrazovanja i sporta (214 milijuna), pravosuđa (56 milijuna) i zdravlja (1 milijarda kuna).

Najveće povećanje limita bilježe Ministarstvo financija s 327 milijuna kuna, Državno izborno povjerenstvo (128 milijuna kuna) te ministarstva branitelja (19 milijuna kuna), kulture (20 milijuna), rada i mirovinskog sustava (85 milijuna) te graditeljstva i prostornog uređenja (81 milijun), i to zbog saniranja šteta od poplave. Ukupni manjak državnog proračuna u 2015. iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a, od čega je trošak kamata 10,7 milijardi kuna. Očekuje se da će dug opće države u idućoj godini iznositi 81,6 posto BDP-a.Za Milanovića proračun realan i odgovoran, a Karamarko ne vjeruje u vladine projekcije Premijer Zoran Milanović istaknuo je da prijedlog proračuna nije savršen, niti "razvojan i socijalan", prema frazi koja je često korištena u prošlosti, već realan i odgovoran. Kazao je kako se plaće i mirovine više ne mogu smanjivati, ali će se odgovorno smanjivati troškovi te ustvrdio da Hrvatska kontrolira javne financije bolje nego ikad prije.

Proračun za 2015., po njegovim riječima, ne jamči automatski gospodarski rast, koji, kako je rekao, po svim pokazateljima ipak slijedi. "Čuvamo socijalnu stabilnost koliko god možemo, misleći na najugroženije", kazao je, dodavši kako Hrvatsku čeka bitka za veću zaposlenost i smanjenje siromaštva. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je u Opatiji da više ne vjeruje u Vladine projekcije te istaknuo da su hrvatski problemi iznadstranačka priča o opstanku naroda i oživljavanju gospodarstva. "U ove tri godine dokazuje se da uvijek krivo planiraju proračunski deficit. Za ovu godinu su rekli da će biti 12,5 a sada je već oko 18 milijardi kuna i ja naprosto više ne vjerujem u njihove projekcije", komentirao je Karamarko prijedlog proračuna.

Istaknuo je i da se u srijedu na aktualnom satu u Saboru vidjelo da na čitav niz pitanja koja su se odnosila na gospodarstvo i konkretan život ljudi, Vlada više nema odgovora, strategije ni programa.Ministri: štedjelo se gdje je moguće i koristilo EU sredstva Nekoliko ministara ocijenilo je da je prijedlog novog državnog proračuna usklađen s realnim mogućnostima, pri čemu se štedjelo uglavnom na materijalnim troškovima i pokušalo maksimalno iskoristiti sredstva iz EU fondova. Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić smatra da se prijedlog novog proračuna "snažno oslanja na korištenje europskih sredstava", što je svakako pozitivno. Ako realiziramo planirano korištenje europskih sredstava za pojedine projekte, to bi čak udvostručilo proračune pojedinih ministarstava, i to ne na račun hrvatskih poreznih obveznika nego na račun sredstava koje nam omogućuje članstvo u EU, istaknula je.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekla je da se u prijedlogu proračuna nisu smanjivala sredstva za socijalu jer su u ovom trenutku socijalne potrebe velike. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić ocijenio je da će uz racionalnije ponašanje proračunska sredstva za njegov resor biti dovoljna za pokrivanje svih obveza. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar "zadovoljan je koliko može biti", jer bi volio da mu je proračun povećan, ali je svjestan realnosti, dok ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kaže da su se sva ministarstva prilagodila ozbiljnim mjerama štednje, pa tako i MUP. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ističe da je osigurano gotovo 3,5 milijardi kuna za izravne potpore, dok ukupne i kapitalne potpore dosežu 4,8 milijardi kuna, od čega veliki dio dolazi iz EU sredstava.

HUP ne može podržati prijedlog proračuna jer je "nečitljiv" Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prijedlog državnog proračuna ocjenjuje "potpuno nečitljivim svakome, osim onome tko ga je sastavljao", zbog čega ga ne mogu podržati te navode kako će konačni stav zauzeti tek kada dobiju detaljna objašnjenja na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) idućeg tjedna. "Izlazak HZZO-a iz riznice učinio je brojke za 2014. i 2015. neusporedivima", komentirali su za Hinu iz HUP-a. Dodaju da se "ni na razini konsolidirane središnje države brojke ne mogu uspoređivati, jer se dio rashoda HZZO-a ne zbraja ni u središnji državni proračun, ni u izvanproračunske fondove, pa brojke pokazuju nerealan pad rashoda". Zbrojen je međutim deficit, "pa tako možemo iščitati da Vlada u ovoj godini očekuje deficit konsolidirane središnje države od 16,3 milijardi kuna, a u idućoj 12,4 milijarde kuna", navode iz HUP-a.

Osim toga, smatraju poslodavci, najveći dio Vladina planiranog smanjenja deficita očekuje se zbog boljeg povlačenja sredstava EU fondova, a ne zbog ozbiljnije fiskalne konsolidacije na strani proračunskih rashoda. Ističu i da "u oči bode" povećanje rashoda za zaposlene u državnom proračunu za gotovo 16 posto te kažu da žele vjerovati "kako je riječ o učinku računovodstvenih reklasifikacija koje su nerazvidno predstavljene. HGK: nema vizije izlaska iz gospodarske krize Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović poručio je kako Vladin prijedlog državnog proračuna predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u kojoj izostaje vizija izlaska iz gospodarske krize, no ohrabruje što se proračun temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama. "Predloženi proračun predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u sklopu koje izostaje dugoročnija vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, koja bi se temeljila na poreznom rasterećenju poduzetništva i na održivim uštedama kao posljedicom strukturnih reformi. Ono što je ohrabrujuće jest što se prijedlog proračuna za 2015. godinu temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama te davanju važnosti korištenju sredstava fondova EU-a", kazao je Burilović.

Ekonomisti: ostvarenje proračuna ovisit će o gospodarskom rastu Ostvarenje državnog proračuna, posebice smanjenje deficita, ovisit će o tome hoće li gospodarstvo porasti 0,5 posto kako planira Vlada, kažu ekonomski stručnjaci. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra kako bi se planirano smanjenje proračunskih rashoda za plaće, materijalne troškove i subvencije od 1,7 milijardi kuna moglo ostvariti, no ne i što se tiče deficita proračuna. Ako proračunski prihodi podbace, a Jurčić smatra da postoji vjerojatnost da će podbaciti i da se neće izvršiti plan rasta bruto domaćeg proizvoda iduće godine od 0,5 posto, onda se može očekivati i smanjivanje proračunskih prihoda i više nego što se planira. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da je planirani proračunski deficit u redu i prihvatljiv. "Ako promotrimo postotak proračunskog deficita, on se kreće prema onome što se očekuje u Hrvatskoj, a još više prema onome što očekuje Europska komisija, da uđe u gabarite koji su prihvatljivi i mogu se financirati te koji neće podizati stupanj rizičnosti hrvatskog zaduživanja. Općenito rečeno, to je u redu, prihvatljivo", kazao je Vedriš u Opatiji, gdje se održava 22. tradicionalno savjetovanje ekonomista.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta izjavio je za Hinu da Hrvatska mora hitno početi izrađivati državni proračun prema standardima EU-a, da Ministarstvo zdravlja treba pojasniti učinke izdvajanja HZZO-a iz državne riznice te da očekuje da će ukupni proračunski deficit u sljedećoj godini biti oko 18 milijarda kuna. Naglašava da način na koji Hrvatska radi proračun i način knjiženja nisu prema standardima EU-a i da Hrvatska mora hitno prijeći na te standarde, jer oni omogućuju usporedivost. Rekao je i da je odnosu na prije otežana uporedba zbog izdvajanja HZZO-a iz riznice, da usporedivost nije moguća, osim kategorije konsolidirane opće države.

Sindikati: ni Vlada ne vjeruje u realizaciju proračuna Prijedlog državnog proračuna za 2015. pokazuje da ni sama Vlada ne vjeruje u njegovu realizaciju, ocijenili su sindikati koji smatraju da se neće ispuniti predviđanja ni na prihodovnoj niti na rashodovnoj strani proračuna, niti će se ostvariti smanjenje deficita na 3,8 posto BDP-a. Ni Vlada ne vjeruje u svoj prijedlog proračuna jer je u smjernicama ekonomske i fiskalne politike od 2015. do 2017. navela kako će u srpnju, ako dotad ne dođe do planiranih ušteda, smanjiti plaće za 270.000 zaposlenih u javnom sektoru, rekao je Hini predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. S obzirom da se na temelju novog proračuna i najavljenih izmjena Zakona o porezu na dohodak ne može očekivati nekakav rast potrošnje, jasno je da ne može doći ni do značajnijeg gospodarskog rasta, kaže Sever i upozorava da se, štoviše, ako dođe do rezanja plaća 270.000 javnih i državnih službenika, može očekivati daljnji pad BDP-a.

Planiranje rezova na plaćama u javnom sektoru Vladi zamjera i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel jer, kaže, ni u četvrtoj godini mandata "nema petlje" ukidati neučinkovita i nepotrebna radna mjesta u državnoj administraciji. Umjesto smanjivanja broja radnih mjesta na koja se postavljaju stranački "uhljebi" ide se na linearno smanjivanje plaća svima, pa i onima koji svoje plaće pošteno zarade, ističe Novosel. Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević smatra pak da BDP iduće godine neće porasti ni skromnih 0,5 posto, koliko predviđa Vlada, već će nastaviti padati, budući da Vlada ne najavljuje nikakve promjene u ekonomskoj politici.