ESLJP: u srijedu presuda o staroj deviznoj štednji LB-a

Veliko vijeće ESLJP-a održalo je 10. srpnja ročište o predmetu Ališić i dr. protiv BiH, Republike Srbije, Republike Slovenije i Republike Makedonije, a javnom izricanju presude nazočit će i zastupnica Republike Hrvatske pred tim sudom Štefica Stažnik. U predmetu Ališić i dr., sud u Strasbourgu je prvostupanjskom presudom naložio da se dvama štedišama Ljubljanske banke iz BiH mora isplatiti neimovinska šteta od po 4000 eura.

Nadalje, Sloveniju je sud pozvao da donese sustavne mjere da najveća slovenska banka njima i svim ostalim starim deviznim štedišama koji su u istom pravnom položaju isplati njihove depozite na isti način na koji je već isplatila svoje štediše u Sloveniji. Također je ESLJP utvrdio Sloveniju odgovornom za povredu prava na mirno uživanje vlasništva i za povredu prava na učinkovito pravno sredstvo. Emina Ališić i Aziz Sadžak štedjeli su u podružnici Ljubljanske banke u Sarajevu.

Republiku Srbiju ESPLJ je utvrdio odgovornom za povredu istih prava u odnosu na podnositelja Sakiba Šahdanovića koji je uložio svoju deviznu štednju u podružnicu Invest banke u Sarajevu. Na zahtjev Srbije i Slovenije predmet je bio upućen Velikom vijeću ESLJP-a na razmatranje i donošenje konačne presude koja će biti javno izrečena u srijedu u 16 sati. Presuda će biti relevantna i za hrvatske štediše koji početkom 90-ih godina, kada je Ljubljanska banka prestala poslovati u Hrvatskoj, nisu svoju deviznu štednju iz te banke prenijeli u neku banku u Hrvatskoj.

Slovenija tvrdi da devizni ulozi koje su štediše iz nekadašnjih republika bivše SFRJ imali u Ljubljanskoj banci nikad nisu stigli u Ljubljanu nego su bili deponirani u tadašnjoj Narodnoj banci Jugoslavije i da se radi o multilateralnom pitanju koje bi trebalo rješavati u sklopu sukcesije bivše države. U slovenskom ministarstvu financija ne žele komentirati informacije da bi po grubim ocjenama Slovenija, ako bi konačno izgubila taj slučaj, za štediše Ljubljanske banke iz drugih nekadašnjih republika bivše SFRJ morala u proračunu osigurati za odštete između 200 i 300 milijuna eura, piše poslovni dnevnik "Finance".