Vlada o Masterplanu bolnica te sanaciji posljedica poplava

Iako dnevni red sjednice iz Vlade još nije službeno potvrđen, ove su točke u svojim današnjim izjavama najavili ministar zdravlja Rajko Ostojić i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš. Masterplanom se žele ukloniti nedostaci koji su se godinama gomilali zbog neplanskog širenja bolničke mreže i neplanskog uvođenja bolničkih usluga, te osigurati racionalizaciju akutnih ležećih kapaciteta.

Tim se dokumentom potiče i razvoj dnevnih bolnica, povećanje kapaciteta za produljeno liječenje i palijativnu skrb, te formiranje regionalne i nacionalne mreže bolničke skrbi. Obuhvaća 31 bolničku ustanovu - kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice kojima je osnivač država i one kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave, a nisu obuhvaćene specijalne bolnice i lječilišta te Klinika za psihijatriju Vrapče.

Masterplanom se ne predviđa ukidanje bolnica već njihovo funkcionalno spajanje uz postupno uvođenje promjena u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Do 2016. tako je predviđeno smanjenje broja akutnih postelja, povećanje postelja u dnevnim bolnicama te za kronično, produženo i dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Masterplan se temelji na četiri regije zdravstvenog planiranja, koje su operativne i nemaju formalno-pravno značenje - Sjeverna i središnja regija, Istočna regija, Južna regija i Zapadna regija.

Ministar Ostojić naglašava da taj strateški dokument nijedna Vlada u posljednje 23 godine nije imala hrabrosti donijeti. Prijedlogom zakona o sanaciji posljedica katastrofalnih poplava utvrdili bi se programi obnove i sanacije na temelju izvješća i nalaza nadležnih inspekcija, koje će na terenu utvrditi stanje.

U saborsku proceduru prijedlog Zakona bit će upućen u hitnom postupku, a Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja bit će imenovano nositeljem obnove svih zgrada na poplavljenom području, kazala je ministrica Anka Mrak-Taritaš. Programi obnove morat će biti predloženi Vladi najkasnije sedam dana od stupanja zakona na snagu, a Vlada ih mora prihvatiti u sljedećih sedam dana, što znači da bi se počeli primjenjivati već 14 dana nakon donošenja zakona.

Najveći dio zakona odnosit će se na sanaciju šteta na stambenim objektima, koji će se sanirati po tri modela - popravak, izgradnja novih objekata ili isplata novca vlasnicima oštećenog objekta. Za nove stambene zgrade neće se plaćati vodni ni komunalni doprinos, a smatralo bi se da su izgrađene na temelju pravovaljane građevinske dozvole. Novac za obnovu namaknut će se iz državnog proračuna, iz sredstava prikupljenih u postupku legalizacije bespravne gradnje. Izvođači radova odabirat će se na javnom natječaju, iz čega će se izuzeti volonteri.