Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
EDUS-INFO > Dnevni EDUS-INFO > Novosti iz obrazovanja > Izabrana novost
 
        - +   *  

Novosti iz obrazovanja

30.3.2018

Kroz dijaloge o obrazovanju do konkretnih prijedloga za kvalitetnije obrazovanje u Hrvatskoj

Izvor: HINA

ZAGREB, 29. ožujka 2018. (Hina), Globalni procesi kojima se nastoji unaprijediti obrazovanje, usporedba postignuća, te konkretni prijedlozi kako podići kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj neke su od tema okrugloga stola "Dijalozi u obrazovanju" koji se u četvrtak održava u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) uz sudjelovanje hrvatskih i stranih stručnjaka.

Okrugli stol organiziralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) po uzoru na koncept "Dijalozi u obrazovanju" koji je razvio British Council, a i održava se u suradnji s tom britanskom ustanovom te s britanskim Veleposlanstvom. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pozvala je na raspravu međunarode stručnjake kao što su ravnatelj Uprave za obrazovanje i vještine te posebni savjetnik za obrazovne politike glavnoga tajnika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Andreas Schleicher, bivši glavni izvršni direktor škotskog Inspektorata za obrazovanje (HMIE) i glavni profesionalni savjetnik za obrazovanje škotske Vlade Graham Donaldson i glavni direktor za predškolsko i osnovno obrazovanje slovenskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Gregor Mohorčič.Schleicher: Čestitke Hrvatskoj zbog obećavajućih nastojanja na reformi obrazovanja Andreas Schleicher rekao je kako su obećavajuća nastojanja Hrvatske da reformira obrazovni sustav tako da bi on bio u službi napretka, a ne prošlosti koja je bila teška.

U izjavi novinarima Schleicher je rekao kako s povjerenjem gleda na taj proces u Hrvatskoj s kojim se, dodao je, suočavaju i najrazvijene zemlje svijeta koje svoja obrazovanja reformiraju u sličnome smjeru. Na pitanje koja je, po njegovu mišljenju, najslabija točka hrvatskog obrazovnog sustava, Schleicher je odgovorio kako je to fokus poučavanja da učenici memoriraju činjenice i reproduciraju ih, a moderno društvo vas ne pita što znate već što možete učiniti s onim što znate.

To je stvarna slaba točka hrvatskog obrazovnog sustava jer je slab kapacitet studenata da kreativno primjene stečena znanja i rješavaju kompleksne probleme. To je, podsjetio je Schleicher, vidljivo i iz PISA istraživanja, pa zato vjeruje da će kurikularna reforma stvoriti bolju povezanost između obrazovnih ustanova i potreba tržišta rada u Hrvatskoj. Schleicher je ocijenio kako se Hrvatska, ali i većina zemalja, suočava s činjenicom da su promjene daleko brže od adekvatnih odgovora na njih.

Dodao je kako se nekomu može činiti da su reforme radikalne i preambiciozne ali one su, vjeruje, vrlo blage u odnosu na izazove budućnosti poput onih kako ćemo 'uskladiti' umjetnu inteligenciju s ljudskim vrijednostima, kako unaprijediti društvene vještine i spremnost ljudi da stvarno zajedno žive. Zaključio je da su reforme u Hrvatskoj sporije od brzine kojom se mijenja hrvatsko društvo, mada se nekima čini da su radikalne.

Divjak: Moramo se mijenjati jer zaostajemo za svijetom

Ministrica Divjak ustvrdila je kako se moramo mijenjati jer je iz kompaprativnog izvješća o obrazovnim procesima koje je predstavio Andreas Schleicher vidljivo da Hrvatska zaostaje za svijetom, pa i dalje imamo prenatrpane kurikulume koji odgovaraju prvoj, a ne četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ocijenila je kako je tempo kojim provodimo reformske procese onaj "najbrži mogući", te da još imamo dovoljno volje i kapaciteta da reformski procesi budu realni.

Divjak je podsjetila da od jeseni počinje eksperimentalna provedba u 72 škole kako bismo stvarno utvrdili što i na koji način treba mijenjati, te kako omogućiti učiteljima i nastavnicima da dobiju potporu u provedbi tih reforma koje se moraju dogoditi.Ministrica je ocijenila kako su iz dosadašnjega tijeka okrugloga stola vidljive preporuke da se moramo prebaciti sa sadržaja na to da ostvarujemo ishode učenja koji će učenicima omogućiti da budu konkurentni u 21. stoljeću, odnosno da nauče kako rješavati kompleksne probleme, kako kritički misliti i biti inovativan, samostalan, koje vrijednosti njegovati i kako to raditi.

Kako je rekla, važan dio preporuka odnosi se i na učitelje, kako ih međusobno povezati i povezati različite digitalne sadržaje u nastavi, ostvariti interdisciplinarni rad u školi koji se ne fokusira samo na jedan predmet i na to da nešto testiramo. Uz napomenu kako je istraživanje pokazalo da su hrvatski učitelji jako nezadovoljni, slijedilo je i pitanje je li bila svjesna da će rezultati biti takvi. Divjak je odgovorila da su učitelji ključni čimbenici uspjeha bilo kakve reforme čiji se uspjeh pak uvijek mjeri u razredu.

Istaknula je kako MZO posvećuje veliku pozornost radu s učiteljima a to će biti i glavna zadaća u razdoblju rada u ekspeimentalnim školama. Kada uspoređujemo položaj hrvatskih učitelja s nekim uspješnim sustavima koji daju puno bolje ishode učenja onda je, istaknula je, vidljivo kako su hrvatski učitelji najnezadovoljniji svojim položajem u društvu, a to nije toliko materijalni status koliko je to njihova percepcija u društvu i kako društvo vrednuje njihov rad.       

Divjak je ustvrdila kako je iz današnje rasprave vidljivo i da činjenično znanje može biti kontraproduktivno kada treba rješavati kompleksne probleme. Jer, dodala je, kompjutori bolje memoriraju i pretražuju podatke od nas i s puno više kapaciteta mogu dati odgovore na pitanja koja se tiču sadržaja, pa je rješavanje problema, kritičko promišljanje i snalaženje u modernome društvu ono što zapravo moramo razvijati.

Arhiva

Aktualne novosti iz obrazovanja

Izvor

HINA

RSS Izvori

2019

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite